Miodrag Milovanović - Srpska naučna fantastika (2016)

Miodrag Milovanović - Srpska naučna fantastika (2016)

  • 24 Replies
  • 9928 Views
*

Miodrag Milovanovic

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • 624
Miodrag Milovanović - Srpska naučna fantastika (2016)
« on: February 08, 2017, 07:51:28 AM »
 [ You are not allowed to view attachments ]

Naučna fantastika je dugo prisutna u srpskoj književnosti, jer njeni koreni leže još u vremenima kada dela sa elementima ovog žanra nisu bila diferencirana od ostatka književnog stvaralaštva. Međutim, od samih početaka, pa do danas, gotovo sva ova ostvarenja bila su skrajnuta od glavnih tokova, akademske pažnje, proučavanja, književnih nagrada i, generalno, ravnopravnog tretmana sa delima književne matice. 
Prva ostvarenja koja u svemu poseduju odlike ovog žanra javljaju se u drugoj polovini XIX veka, mada su i ranije bila prisutna dela sa pojedinim elementima SF-a. Najznačajnije ostvarenje iz ovog perioda je drama Dragutina Ilića Posle milijon godina, koja se ujedno smatra prvom SF dramom na svetu.
Sam početak XX veka doneo je i prvi srpski SF roman – Jedna ugašena zvezda Lazara Komarčića – a za njim su se nizale brojne priče, drame i romani. Međutim, sve do šezdesetih godina prošlog veka, ova ostvarenja nisu smatrana posebnim žanrom, pa su mnoga ostala neprepoznata kao SF i zaboravljena po dnevnim novinama, časopisima i zbornicima, što je posao istraživača činio vrlo složenim, ali i izazovnim.
Nakon kratkog perioda u poslednjoj četvrtini XX veka, kada su SF ostvarenja bila jasno raspoznata i objavljivana uglavnom u žanrovskim časopisima i edicijama, nastupa razdoblje kada se SF elementi sve izraženije infiltriraju u druge žanrove, pa i u književnost glavnog toka, tako da i sâmo razvrstavanje ponovo postaje gotovo nemoguće.
Ova knjiga je rezultat višedecenijskog istraživanja i pokušaj da se na jednom mestu prikaže celokupan razvoj srpske naučne fantastike, od prvih naznaka do savremenih ostvarenja, sa svim uticajima, putevima i stranputicama.

 :)

*

Lidija

  • Administrator
  • Hero Member
  • *****
  • 1.222
Re: Miodrag Milovanović - Srpska naučna fantastika (2016)
« Reply #1 on: February 08, 2017, 08:18:55 AM »
jej! super & bravo!  :)

*

zakk

  • Očigledan slučaj RASTROJSTVA!
  • Administrator
  • Sr. Member
  • *****
  • 397
  • Nemojte
Re: Miodrag Milovanović - Srpska naučna fantastika (2016)
« Reply #2 on: February 08, 2017, 09:06:12 AM »
jel *sad* može da se kupi? :D

*

Miodrag Milovanovic

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • 624
Re: Miodrag Milovanović - Srpska naučna fantastika (2016)
« Reply #3 on: February 08, 2017, 09:18:39 AM »
Može, naravno, al' tebe čeka tvoj primerak kod mene...

*

angel011

  • Sr. Member
  • ****
  • 299
Re: Miodrag Milovanović - Srpska naučna fantastika (2016)
« Reply #4 on: February 08, 2017, 09:20:05 AM »
Čestitke! Kad će promocija u Klubu?  ;D

*

Miodrag Milovanovic

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • 624
Re: Miodrag Milovanović - Srpska naučna fantastika (2016)
« Reply #5 on: February 08, 2017, 11:02:39 AM »
Nemam pojma. Treba da se dogovorimo sa zakkom i bobanom...

Re: Miodrag Milovanović - Srpska naučna fantastika (2016)
« Reply #6 on: February 08, 2017, 12:14:37 PM »
Čestitam!

*

Ghoul

  • Hero Member
  • *****
  • 530
    • the cult of ghoul
Re: Miodrag Milovanović - Srpska naučna fantastika (2016)
« Reply #7 on: February 08, 2017, 01:15:08 PM »
ovo ću vrlo rado, i prvom prilikom, pročitati!

*

Lidija

  • Administrator
  • Hero Member
  • *****
  • 1.222
Re: Miodrag Milovanović - Srpska naučna fantastika (2016)
« Reply #8 on: February 19, 2017, 11:02:11 AM »
Elem, pošto kamrad Mića i ja razgovaramo o ovom izdanju sve otkad mi je dao šansu da ga pročitam, nekako ne postžem da dajdžestvujem taj naš digresivni ping-pong za ovaj topik.   :-\ Ali džist bi nekako bio – ovo je istinski kapitalno faktografsko delo, po mnogo aspekata, ali ponajpre po pedanteriji po kojoj je rečeni tovariš već odavno nam dobro poznat.  :) Također, tu je i meni uvek bitan aspekt iskrene autorske fascinacije - ono kad znate da bi autor sa jednakom pedanterijom čitao rečeni korpus (i istinski uživao u njemu) sve da se i ne bavi njime po akademskoj dužnosti. Što je meni oduvek bilo zaista važno, jer sam nekako uvek bila podozriva prema ljudima koji analiziraju korpus za koji možda i nemaju čitalačkog afiniteta.

Dakle, to je to, sad još samo ostaje da se nadamo kao će ova knjiga uspeti da dosegne one kojima je ta faktografija ponajviše potrebna, to u smislu i nasušne stručne potrebe, a ne samo čitanja iz radoznalosti: znači, bilo bi lepo kad bi ova knjiga mogla da osvane po bibliotekama.

E sad, što se ostalih delova konverzacije tiče, glavninu njih smo dotakli još kad se ovaj tekst prvi put uobličio za štampani format, što će reći – pre par godina. i naravno, danas nismo ništa bliži padanju u zagrljaj no što smo onda bili…  :-*  no dobro, stvari uvek jesu baš onakve kakve su i trebale da budu, tako da to i nije nikakav problem. Osim nekih još onomad iznešenih zapažanja, ovaj poslednji format je doneo i bar jedan novi – ne nov u smislu svog prvog uvođenja, nego prosto u smislu veće očiglednosti i (eventualne) preciznosti.

Najpre je tu Mićina tendencija da definiše by proxy, u smislu da to radi posredno i bez stipulativne definicije. Iako u poglavlju posvećenom definicijama on navodi zaista pozamašan broj istih - to od populističko klasifikatorskih pa do ultraozbiljno književno teorijskih - Mića se zvanično ne opredeljuje niti za jednu konkretno. Što je i razumljivo, jelte, pošto se tek u ovakvom dajdžest formatu zapravo vidi koliko su one ambivalentne, kad je reč o samoj primenjivosti. Ali to ne znači da nikakvog definisanja nema, naprotiv; svaki put kad Mića analizira neko delo i kad ukazuje na aspekte zbog kojih smatra da delo jeste ili nije SF, on zapravo posredno nudi i nekakvu stipulativnu definiciju. A ona je meni… veoma široka. i veoma ambivalentna.  I, generalno govoreći, mogu da prepoznam da se bazira uglavnom na motivima.

Cenim da će cenjeni ABN biti istinski oduševljen tim pristupom, ali fakt ostaje da on ne samo da uvelike otežava međužanrovske demarkacije, nego ih i čini praktično nemogućim. Ako dođemo u situaciju da tekstove sortiramo po motivima, za to će nam biti dovoljan i amazonov algoritam, koji knjige sortira nepročitane, striktno po motivima, pa još i predstavljenim ključnom terminologijom. Što je sasvim u redu za neku rudimentarnu klasifikaciju kao što je amazonova, koja po svojoj prirodi ima čisto komercijalnu svrhu, ali za sortiranja po motivaciji nekakva primenjiva definicija nam ipak treba.  Okreni-obrni, ali tako je.

Jer u nedostatku toga, korektno razvrstavanje se ispostavlja kao praktično nemoguće, osim za onaj kratki period u kom su domaće SF norme poticale od žanrovskih magazina, tu primarno Sirijusa; za sve ostalo je potrebno je zažmiriti ne samo na jedno, nego često i na oba oka, da bi se iole ostalo unutar SF demarkacije.

I dobro sad, naravno da je sa antologijske tačke gledišta to i dalje obilje vredno posedovanja: mi i dalje imamo ultrakorisnu faktografiju svih (to “svih” koristim u smislu “u razumnim okvirima nam dostupnih) tekstova koja u sebi sadrže nekakve saj-faj motive, ali smo i dalje podjednako udaljeni od precizne ideje šta je to domaći SF činilo SFom; ideja da bi Trnoružica bila SF samo da je otspavala svoje u kriogenoj kapsuli je meni vrlo, vrlo strana, čak i kao najslobodnija ilustracija žanrovskih demarkacija. A čini mi se da to jeste paradigma ove knjiga – u centru je daleko više motiv, nego motivacija.

Što jeste – ponavljam po trilionti put – sasvim legitimna i široko rasprostranjena perspektiva gledanja na SF, i ja je ne sporim, nimalo, dapače i naprotiv. Po meni je ta perspektiva toliko dominantna da ja drugu i ne vidim kao danas istinski prisutnu, tako da, okej, budimo Rimljani kad smo već u Rimu  ;D, sve druge opcije ionako iziskuju isuviše truda za poliranje pitanja od malog značaja, pošto pod prizmom motiva mi govorimo o korpusu koji je temeljito utopljen u mnoge druge žanrove, najčešće striktno fantastičke. Ali mislim da me zbunjuje uglavnom taj osećaj koji sam vazda imala pri čitanju svih verzija ovog teksta, a to je da ta perspektiva namerno nije jasno precizirana. (bilo je i momenata kad me se doimala i sasvim nenamerna, ali to je, sasvim moguće, možda bio samo moj umišljaj…)

I tako, moja dva centa.  :-\

*

Miodrag Milovanovic

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • 624
Re: Miodrag Milovanović - Srpska naučna fantastika (2016)
« Reply #9 on: February 20, 2017, 05:20:49 PM »
Hm. Da,  upravo ovako razgovaramo...  :)

Pa, mislim da je jasno po centralnom mestu na kome se nalazi, kao i dužini teksta njojzi posvećenoj, da mi je Suvinova definicija možda najbliža. Dobro, možda. Ono što mi ne dozvoljava da se potpuno poistovetim sa njom jeste prevelika otvorenost prema određenim ranim ostvarenjima, za koje mislim da bi se tek mogli nazvati proto-SF. Takođe, ona je, za moj ukus, ali opet više na osećaj nego što mogu da to artikulišem, previše "SF-centrična", tj. daje SF-u previše važno mesto u ukupnom korpusu književnosti.
I, mada to na autoru nije da kaže, mislim da je ta "perspektiva" o kojoj govoriš nije namerna. Ali da li je podsvesna, to već ne mogu, po definiciji, da kažem. Onako, kad svesno razmislim, motivi jesu, kao što kažeš, jako bitni u svemu tome. Da li su bitniji od motivacije - mislim da nisu, ali opet, ostavljam mogućnost da nesvesno radi...
A da je knjiga svesno više faktografska nego analitička, to mogu da potvrdim. Na polju faktografije se mnogo bolje osećam.

*

Lidija

  • Administrator
  • Hero Member
  • *****
  • 1.222
Re: Miodrag Milovanović - Srpska naučna fantastika (2016)
« Reply #10 on: February 20, 2017, 06:42:41 PM »
Ne, ne, mislim da je taj deo ranog korpusa veoma dobro obrađen, meni lično je taj deo najdragoceniji u knjizi. I onaj vremenski period pod uticajem magazinskih definicija je također dobar, makar zato što tu faktografija praktično govori sama za sebe: sve ono što je objavljeno u bilo kom specijalizovanom žanrovskom časopisu uglavnom jeste poštovalo žanrovske demarkacije. A to ti locira problem u post-sirijusku eru.

Naravno, 90te su bile strašno konfuzne, ne samo kod nas; ta decenija mi je dugo bila totalni hiatus, tek sam u retrospektivi uspela da je polako skrpim, i danas je uglavnom pamtim kao deceniju zenita ultra-komercijalnih džepnih izdanja. Početkom 90tih, na kasama po supermarketima si imao male žičane police sa razglednicama, čestitkama, mapama, notesima i ostalim kojekakvim papirnim džiža-bidžama; za jedva godinu-dve to su zamenile visoke rotirajuće žičane police za knjige, ali za one ultra-komercijalne knjige – dominirao je horor tipa King i Kunc, a onda i slično prolifična bratija savremenih krimića, onda kojekakva romantika za žene, i sve to ultrafino sortirano po žanrovima. SFa je tad bilo jako malo, fentezija još i nekako, i to od one bolje vrste (okej, možda sam snob, ali to jeste bio dobar fentezi  :) ), sećam se da mi je trebalo užasno puno vremena da kompletirm Vulfov Urth, supermarketi su najstrašnije kasapili bilo kakve komplete. To je bilo strašno jeftino i kupovalo se bukvalno na kilograme, a čitanost se najbolje mogla proceniti pri otkupu polovnih knjiga: za Kinga i Kunca si uvek mogao da dobiješ 2za1 odnos, njihove knjige su neverovatno dobro držale cenu čak i kao bukvalno sažvakane. (Paradoks je da su u svom tom obilju pali mnogi solidni knjižarski lanci, i od ondašnjih 5 velikih, danas tavori samo jedan. A onda je došla digitalna knjiga, i pravila igre su se zauvek promenila.)

E sad; najzad sam uspela da nađem pasus koji sam ti onomad pomenula, koji me je štrecnuo pri čitanju:

"U suštini, teško je očekivati da će ikada biti formulisana definicija koja će obuhvatiti sve pojavne oblike onoga što većina čitalaca prihvata kao naučnu fantastiku. U svakom slučaju, kada se nađemo blizu centra, konsenzus šta je to naučna fantastika uglavnom postoji. Ako se udaljimo i pođemo ka rubnim podžanrovima, kao što su utopija i antiutopija, ili mač i mađija, konsenzus verovatno nikada neće ni biti postignut, pogotovu ako se imaju u vidu savremena kretanja u žanrovskoj literaturi. "

Prilično sam sigurna da bi se čika Suvin zdravo šlogirao da čuje kako je “mač i mađija” rubni podžanr SFa.  :-*  ;D Ali čak da ovo i jeste lapsus, recimo da je vrlo simptomatičan, jer ja se sećam kako početkom 90tih praktično nije bilo nikoga u klubu ko nije smatrao da je Konan Simerijanac “nekakav SF”. Tad je bukvalno SVE moglo da bude "nekakav SF", i to ćeš i dandanas da vidiš kod svoje generacije: pogledaj samo Šišovićeve rivjue, njemu je Oltvanjijeva Kičma noći čist SF. I jeste da se u Sirijusu objavljivao SF, ali to zato što se odbijalo sve drugo, a ne zato što su ljudi rado pisali SF. Van te strukture podrške, Sf se slabo i formulaično pisao, otud je sve to i minulo kad i Sirijus.

Ja sam očekivala da će tebi upravo taj fenomen biti u fokusu...

a da paradoks bude još i veći, iz striktno SF perspektive, čak ni utopija i anti-utopija nisu "rubni podržanrovi SFa"; ako utopiju i anti-utopiju precizno sagledamo, naći ćemo samo prozni model društva ili zajednice sa poželjnim, odnosno nepoželjnim značajkama. I to je to; ništa u toj definiciji neće biti suštinski vezano za žanr, pa čak ni za futurizam per se, jer tu imaš opciju kombinovanja sa alternativnom ili paralelnom ili prosto "tajnom" istorijom. Nema ama baš nikakve prepreke pod kapom nebeskom da bilo koja utopija ili anti-utopija sa istim pravom "spadnu" i u druge žanrove, (isto važi i za ovaj asortiman "istorija") bilo horor ili urbani fentezi. To što većina utopija bira SF realističke koordinate je naprosto pitanje efekta, jer efekat je svakako jači što su pogodbenom svetu jače "veze" sa stvarnošću. Ali svakako ima i drugih primera, Flux, recimo, vrlo dobra distopija (ne YA) usprkos svoj bizarnosti fenetezi motiva.

I tako, opet se vraćamo na problem by proxy definicije: ja ne znam na šta ti konkretno misliš kad kažeš "centar" gore u citatu, zato jer mi nisi precizno rekao šta je po tebi centar, da li "hardSF" ili nešto drugo, ali štagod da jeste, mač i magija tome naprosto ne mogu da budu ni u periferiji.  (A ni stimpank bogami, kad smo kod toga.   ;) )

*

Miodrag Milovanovic

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • 624
Re: Miodrag Milovanović - Srpska naučna fantastika (2016)
« Reply #11 on: February 20, 2017, 08:11:41 PM »
To jeste lapsus. Kad sam pisao nisam mislio da se ta reč podžanrovi mora odnositi na SF (što iz teksta proizilazi), već pretpostavljam da kada sam to pisao, a tome ima već dosta dugo, sam mislio na podžanrove fantastične književnosti. Naravno, ne mogu da garantujem da sam tako mislio (kao što Wells u knjizi koju si mi poslala ne može da se stavi u glavu mladog Wellsa), ali pretpostavljam da je tako. U novom tekstu koji spremam za Antologiju to sam već popravio, čim si mi ukazala na problem.
Nipošto ne mislim da su "mač i mađija" SF (oni su, naravno, podžanr fantastike), već sam hteo da kažem da postoje određena dela "mač i mađiju" koja koriste SF ikonografiju (ono što ti nazivač motivom), pa su rubni sa SF-om. Donekle je slično sa utopijom i antiutopijom. Još manje mislim da je steampunk SF.
Mislio sam da je iz teksta dovoljno jasno da je centar ono što većina nas poistovećuje sa SF-om, a to je neka vrsta hard SF-a.
Kao što sam ti rekao više puta - ja zaista mislim da nas dvoje (ako se izuzmu prokleti majamuni) pod SF-om podrazumevamo nešto vrlo slično.
A što se tiče post 90-tih, pa ako bih pisao samo o čistom SF-u naprosto više ne bih imao o čemu da pišem. Zar to nije jasno? Prodor drugih žanrova u prostor koji je bio gotovo ekskluzivno SF prostor ja ne mogu do kraja da objasnim, pa sam dosta svesno izbegao da to elaboriram.  Tu definišem pojavu, a naprosto ne osećam se sposobnim da dajem tumačenja.
Negde na početku sam malo nagovestio neka moguća sociološka tumačenja (Suvin), ali ni sam nisam siguran u to.
Najmanje sam želeo da  završim objašnjavajući prodor horora užasima koji su se dešavali na našem prostoru u devedesetim, u šta uopšte ne verujem. Ili prodor epske fantastike sredinom 2000-tih rastućim srpskim nacionalizmom...

*

Lidija

  • Administrator
  • Hero Member
  • *****
  • 1.222
Re: Miodrag Milovanović - Srpska naučna fantastika (2016)
« Reply #12 on: February 21, 2017, 04:04:37 AM »
A što se tiče post 90-tih, pa ako bih pisao samo o čistom SF-u naprosto više ne bih imao o čemu da pišem. Zar to nije jasno?

Da, o tome i govorim. Welcome to the Desert of the Real. (Morpheus, ne Žižek.)

Prodor drugih žanrova u prostor koji je bio gotovo ekskluzivno SF prostor ja ne mogu do kraja da objasnim, pa sam dosta svesno izbegao da to elaboriram.  Tu definišem pojavu, a naprosto ne osećam se sposobnim da dajem tumačenja.
Negde na početku sam malo nagovestio neka moguća sociološka tumačenja (Suvin), ali ni sam nisam siguran u to.
Najmanje sam želeo da  završim objašnjavajući prodor horora užasima koji su se dešavali na našem prostoru u devedesetim, u šta uopšte ne verujem. Ili prodor epske fantastike sredinom 2000-tih rastućim srpskim nacionalizmom...

To se na nivou faktografije i ne podrazumeva.

Ali i dalje ne vidim šta je tu tačno problem? Da li su problem samo određene špekulacije ili špekulisanje generalno? Jer ako je ovo potonje, koja je onda svrha ovakvih konkretno materijalnih činjenica?

Ako faktografija kaže da je korpus špijunske proze napisalo 77.35% muškaraca,  16.66% žena, a da je korpus vampirske beletristike napisalo  69.69% žena, 17.57% muškaraca, u čemu se ogleda svrha postojanja tih podataka ako ne u eventualnoj daljoj ekstrapolaciji? Zašto bi se inače takva vrst podataka uopšte sticala? Od mogućih više desetina uvida, da li tu stvarno mora biti i nekih koji će da na bilo koji način ugroze moju percepciju sveta oko mene ili mene same? Da li treba da se žderem kakvu to sliku o ženskom rodu bi eventualne špekulacije mogle da proizvedu? Da li će to da ugrozi moj rodni identitet? Da li će da utiče na moje buduće izbore u beletristici? 

Who cares? I pored trilijun nelaskavih špekulacija sunce će dalje da izađe na istoku, a ako ne izađe, garant neće biti krivica ovakve konkretno faktografije.

Populistička literatura po pravilu prati horizont zbivanja, a SF tu ponajviše od svih populističkih žanrova. Po meni, svrha ovakvih analiza bi bila da se taj horizont lakše prepozna i locira, ako se ispostavi da nam ta lokacija ne prija, pa, to je već sasvim druga priča, ali valjda je i to bolje nego mu ne znati lokaciju uopšte. Ono što jeste (trebalo bi da bude) ohrabrujuće je činjenica da SF u ovom veku doživljava revamp ravan onome kojim je novi talas revampovao Gernzbekov palp; kao rezultat, danas taj savremeni SF čak ni teoretičari čije definicije citiraš maltene i ne prepoznaju više. A fenomen lako dostupne digitalne knjige širi odjeke tog revampa u maltene koncentričnim krugovima i eventualno će doseći sve što ima da se dosegne, tu uključujući i eventualne urušene horizonte. Smena generacija neminovno donosi promene.



*

Ghoul

  • Hero Member
  • *****
  • 530
    • the cult of ghoul

*

Ghoul

  • Hero Member
  • *****
  • 530
    • the cult of ghoul
Re: Miodrag Milovanović - Srpska naučna fantastika (2016)
« Reply #14 on: March 05, 2017, 01:49:21 PM »
nego, zanima me da li je igde nalažljiva knjiga ABN-a, Istorija srpske naučne fantastike (brošura), samizdat, Beograd, 1985; + kolika je danas njena naučna i faktografska upotrebljivost, i da li je uopšte bila korišćena pri izradi knjige m. milovanovića?