FUTURIZAM I SF

FUTURIZAM I SF

  • 43 Replies
  • 12715 Views
*

Lidija

  • Administrator
  • Hero Member
  • *****
  • 1.222
FUTURIZAM I SF
« on: August 12, 2016, 10:29:07 AM »
Elem, da ne izvlačim generalne zaključke na pojedinačnom romanu – ma kako bio reprezentativan – najpre malo konteksta.

Istina je da smo pomalo navikli da SF promatramo u najširem mogućem kontekstu, tu možda i preterano svesni njegovih korena, porekla i prapočetaka, tamo od proto-SFa pa sve do Lukijana i valjda Gilgameša. Ne kažem da je to uvek sasvim suvišno, ali u ovom slučaju otprilike je svrhovito koliko i rasprava o modernom čoveku u kontekstu sa australopitekom. SF je ‘ponikao’ iz istog generalnog književnog korpusa kao i svi današnji žanrovi, otud je za ove svrhe početak 20tog veka sasvim dovoljan za kontekst.

Godina 1926 markira prekretnicu u populističkoj literaturi pojavom prvog specijalizovanog časopisa za takozvane “čudne priče” – u aprilu te godine Hugo Gernsback je pokrenuo časopis zvani Amazing Stories, i bio je to zaista početak ere. U to doba, bilo je skoro nestvarno jeftino štampati takve sveščice, i koliko god da je prodaja cvala zbog intrigantne fantastične proze u njima, toliko je dvostruko cvala zbog oglasnog prostora koji su u njima nudio. Iz samih oglasa moguće je steći uvid u ciljnu grupu kojoj se Gernback obraćao, no ipak, eksplozija profita odrazila se veoma povoljno i na svu prozu koju je Amazing objavljivao.

Ali prava srž konteksta kreće tek John W. Campbellom, urednikom magazina Astounding Science Fiction (kasnije preimenovanog u Analog Science Fiction and Fact, i dandanas živog i kolko tolko zdravog... :) ). Campbell je postao urednikom 1937me i ostao na tom mestu sve do svoje smrti, odustavši zbog toga od pisanja (koje i nije bilo toliko loše, makar zato jer nam je ostavilo u amanet predložak za odlični film “The Thing”).

 Campbell je sa Analogom uspeo da stekne odličnu reputaciju tamo gde je Gernsback istu olako spiskao (ne plaćajući autore i forsirajući najinfantilniji mogući imidž magazine i sadržaj proze), otud je imao priliku da sarađuje sa najvrsnijim žanrovskim piscima tog vremena.

Ali najimpresivniji Campbellov doprinos je Future History – termin koji se odnosio na zajedničku pozadinu koja je trebalo da bude kičma i okosnica ekstrapolacije. Referišući se isprva na korpus ranih priča Robert A. Heinleina, Campbell je termin lansirao u februaru 1941, i to je efektivno prvi relevantni kontekst za ekstrapolaciju i futurizam kakvog danas znamo.


(Koncept me pomalo podseća na one recke na zidu kojima su svake godine roditelji beležili naš napredak u rastu :) : futurizam radi nešto upravo obrnuto – beleži recke unapred. )


Ta “tačka nastanka”, da je tako nazovem, ista je i za futurizam i za SF: futurizmu nije za cilj da “ispravno pogodi” tehnološki napredak, nego naprosto da ga markira po pitanju razvoja, to bazirano na izvesnim parametrima tipa istorijskog analoga, statistike i naučne informacije, sve to triangulirano nekom vrstom obrazovanih procena o pravcu kretanja određenih fenomena. U svojoj suštini, futurizam svakako jeste misaoni eksperiment, ali to se valjda može reći za ekstrapolacije i projekcije u svim sferama ljudskog poslovanja, od berzovnih špekulacija pa do procena o prirastu stanovništva.

*

Lidija

  • Administrator
  • Hero Member
  • *****
  • 1.222
Re: FUTURIZAM I SF
« Reply #1 on: August 12, 2016, 01:00:34 PM »
E sad, da ne ispadne kako je Campbell otkrio toplu vodu, fer je napomenuti kako je sve to lepo razradio i još lepše plasirao upravo jedan od najranijih pisaca SFa: H.G. Wells, i to kao kolekciju eseja objavljenu pod naslovom “Anticipations of the Reaction of Mechanical and Scientific Progress upon Human Life and Thought”.

Wells je te eseje napisao na početku karijere, tako da ujedno reprezentuju i njegov lični stav po pitanju autorske angažovanosti: Wellsovo zapažanje da je upravo tehnologija ključni faktor uticaja na čoveka i društvo ga čini efektivno i prvim futuristom ujedno.

Naravno, u doba kad je objavljen Wellsov prvi roman, nije se ni moglo precizno govoriti o konkretnim žanrovima – to je sve naprosto bila amorfna masa generalne književnosti, sa sve preobilnom fantastikom kao sastavnim elementom.

I mada lociranje SFa u početak 20 veka ga efektivno dezignira kao “mlad književni žanr”, to je moguće reći i za mejnstrim. James Gunn, u svom eseju “Science Fiction and the Mainstream” otkriva kako prvo pominjanje termina “mainstream” datira u The Oxford English Dictionary: Merriam‐Webster’s International iz 1961, a čak ni tu se ne precizira njegovo književno značenje.

Očigledno je da su oba termina nastala kao posledica iste potrebe za literarnom specijalizacijom, odnosno obiljem tematski specijalizovanih magazina.

*

zakk

  • Očigledan slučaj RASTROJSTVA!
  • Administrator
  • Sr. Member
  • *****
  • 397
  • Nemojte
Re: FUTURIZAM I SF
« Reply #2 on: August 12, 2016, 08:31:44 PM »
Astounding Stories of Super-Science January 1930 by Ray Cummings et al.
http://www.gutenberg.org/ebooks/41481

Amazing Stories Volume 01 Number 01
https://archive.org/details/AmazingStoriesVolume01Number01
also http://www.pulpmags.org/amazingstories_page.html

*

Irena Adler

  • Newbie
  • *
  • 13
Re: FUTURIZAM I SF
« Reply #3 on: August 12, 2016, 09:10:02 PM »
Wellsovo zapažanje da je upravo tehnologija ključni faktor uticaja na čoveka i društvo ga čini efektivno i prvim futuristom ujedno.

Ali su stvari zapravo malo (tj. mnogo) komplikovanije od toga. (Nemam primedbu na Velsa kao futuristu, nego na to da je tehnologija ključni faktor uticaja na čoveka i društvo. Ali sad moram da peglam i ne mogu da elaboriram, samo nisam mogla da se suzdržim).

Ukratko: futurizam bi morao da uzme u obzir i to kako društvo, recimo, bira tehnologije i zašto se neke "zapate" a neke ne zapate itd.

*

Lidija

  • Administrator
  • Hero Member
  • *****
  • 1.222
Re: FUTURIZAM I SF
« Reply #4 on: August 13, 2016, 07:18:10 AM »
Da, upravo to i jeste centralna tema kod Wellsa - razlozi i načini zbog kojih se neke tehnologije ili izumi zapate ili ne. Njegova analiza kontroverzne sudbine parne tehnologije je veoma zanimljiva.

Ali naravno, opet ponavljam, cilj nije da se tačno predvidi, nego da se sama interakcija i njene posledice ne izgubi iz fokusa. I kad kažem "tehnologija", time podrazumevam i nauku koja je proizvodi, isto kao i ideološki okvir koji je podržava. I biva podržan zauzvrat, naravno, jer reč je o interakciji zatvorenog sistema, bar za sada. A posledice te interakcije nisu uvek očigledne, niti su uvek racionalne, a kamoli uvek pozitivne. Ali redovito jesu posledica istog mehanizma.

Naravno, kod Wellsa treba imati na umu horizont kojim je on vladao, tako da je od male svrhe opovrgavati njegove zaključke: no opet ponavljam, cilj nije u pukom donošenju "tačnih" zaključaka, nego u proizvodnji samog adekvatnog mehanizma koji bi imao kapacitet da od raspoložive informacije napravi razumljiv format.

Taj format u žanrovskom futurizmu se uvelike svodi na jednu da tako kažem "javnu" viziju, koju su eventualno mogli da dele i pisci i čitaoci istovremeno. Naravno da je u ono vreme (2ww) taj format svakako bio stilizovan a donekle i simplificiran: do kraja veka otići na Mesec, do sredine idućeg veka otići na Mars... ali bio je nesumnjivo funkcionalan za potrebe worldbuildinga bliskog futurizma u samom žanru.

To oslanjanje na 'javnu viziju' kratkoročne budućnosti jeste jedan od uslova da se SF zapatu u sredini, među piscima i čitaocima jednako.  To je ujedno i linija razgraničenja sa fentezijem, koji je po svojoj prirodi suprotna, dakle "privatna" vizija sa kojom čitalac ne deli ništa na početku. Naravno, govorim o originalnom fenteziju, ne generičkim serijalima, koji dele šablonizovane obrasce.

*

Lidija

  • Administrator
  • Hero Member
  • *****
  • 1.222
Re: FUTURIZAM I SF
« Reply #5 on: August 19, 2016, 07:49:57 AM »
zgodan link:


This is a Wellcome-Trust funded project headed by Dr Gavin Miller, Director of the Medical Humanities Research Centre in the School of Critical Studies, University of Glasgow.


The project investigates the significance of science fiction for the medical humanities, and is intended to pathfind for a future, large-scale research project.

Science fiction isn’t confined to novels, short stories, and cinema; it also gives us a style and substance for our visions of medical progress. This project doesn’t investigate only the familiar genre elements of narrative fiction, cinema and TV. It also explores the so-called ‘technoscientific imaginary’, and its imagining of future possibilities enabled by biomedical  progress.

*

Lidija

  • Administrator
  • Hero Member
  • *****
  • 1.222
Re: FUTURIZAM I SF
« Reply #6 on: January 23, 2017, 07:22:01 AM »

Here’s What Sci-Fi Can Teach Us About Fascism


AUTHOR BRUCE STERLING is best known for his futuristic science fiction, but he’s equally comfortable writing about the past. His new novella Pirate Utopia is an alternate history set just after World War I, and takes place in the real-life city of Fiume (now Rijeka), which experienced a brief period as an independent state run by artists and revolutionaries.

“Believe me, what went on in the Fiume enterprise was truly one of the weirdest things that happened in the 20th century,” Sterling says in Episode 238 of the Geek’s Guide to the Galaxy podcast. “It’s really, really a strange business.”


Fiume served as a breeding ground for radical ideas, everything from socialism to anarcho-syndicalism to fascism. Sterling says it’s hard for many people to understand the allure of fascism, but that it makes more sense when you look at it sort of like a big-budget sci-fi blockbuster that overwhelms your brain with its dazzling special effects.

“There’s a kind of rhetorical trick that goes on in science fiction, and in fascism, that kind of says, ‘Don’t really worry about what this means for the guy next door,'” Sterling says. “That it’s so cool and amazing that you should just surrender yourself to the rapture of its fantastic-ness.”

As an example he cites the ending of Stanley Kubrick’s 2001: A Space Odyssey, in which astronaut David Bowman is transformed into a superhuman entity called the Star Child. Sterling says the image is so striking and awe-inspiring that few viewers ever think to ponder the potential downsides of the Star Child.

“It’s not like anybody voted on the space baby,” he says. “It’s not like an ethics commission wrote on the space baby. It’s not like anybody says, ‘What if the space baby turns out to be cruel to certain ethnic minorities?'”


Sterling believes that it’s important to retain your ability to be moved and inspired, but equally important to be selective about the images and ideas that you choose to invest in.

“If you don’t have a sense of wonder it’s like you’re dead inside,” he says. “But your sense of wonder can be used to trick you. You can have a sense of wonder over a thing that’s basically a conjurer’s trick, or a con job, or a rip-off.”

Listen to our complete interview with Bruce Sterling in Episode 238 of Geek’s Guide to the Galaxy (above). And check out some highlights from the discussion below.

Bruce Sterling on the allure of fascism:

“If you’re under fascist occupation, there’s very little question that you’re suffering a lot and that they’re really bad. Even though they’ll propagandize you and so forth, their contempt for you—their racial contempt for you and their cultural contempt for you—is so overwhelming that you never believe that. But if you’re inside the fascist tent, it’s all about patriotism, and the allure of self-sacrifice, and how we’re bringing civilization to other people, and we’re resolving age-old conflicts in our own society by uniting around our great leader, the Duce or the Führer, and it’s actually exciting, it’s thrilling. You go out into the square and there’s like a hundred thousand people all around you, they’re shouting for the same thing, they’re making the same arm gestures. There’s tremendous light shows, fantastic music. The women are excited, even the five-year-old child thinks it’s great, your grandparents are overwhelmed by the pageantry. You really feel like your civilization has gotten up on its feet and achieved something fantastic.”

Bruce Sterling on historical figures in Pirate Utopia:

“There’s a lot of documentary evidence about Houdini’s involvement with American espionage, and they had good reason to hang out with him. I mean, he was a useful guy to know. And Houdini actually hired Lovecraft on occasion to do some ghostwriting for him. Houdini was carrying out a war against spiritualists and these superstitious table-knocker people who were trying to raise spirits, and Lovecraft also despised that kind of stuff. So the two of them actually had rather a lot to talk about, and besides, Lovecraft was so broke that he was willing to work cheap. So yeah, Houdini and Lovecraft knew each other historically, and they even had things in common. To throw Robert E. Howard in there as a teenager is a bit of a stretch, but Lovecraft knew a lot of teenage science fiction fans, and he certainly knew Robert E. Howard.”


Bruce Sterling on dystopias:

“The idea of dystopia paying the bills is a super-alien idea for a guy who grew up reading commercial sci-fi in the 1960s and 1970s, because if you wrote a dystopia in that period you had to really go beat the knuckles of Ace Books or Ballantine Books or the other major sci-fi publishers of the period to get them to print a book with a downbeat ending. It’s just not something you would do at all. But dystopia actually sells pretty well now, though it doesn’t sell anywhere near as well as just complete fantasy. Teenage vampire books or Harry Potter books or Game of Thrones or epic, game-able fantasies are what really sell. [Dystopias] sell kind of OK, but they’re not the major imaginative sub-genre of our era. But I think Chris [Brown] is right in that optimism sells even less. I mean if you try to write a sci-fi anthology or something which says, ‘Boy, it’s 2017 and things are going great, let’s lift our chin up.’ There’s just such an obvious phoniness about that whole idea, nobody believes it.”

Bruce Sterling on cyberpunk:

“People were very kind to us cyberpunks, critically speaking. We’ve always been critics’ darlings, compared to the hell that New Wave writers of the 1960s went through, who were pretty rigorously condemned by the status quo. … On the contrary, people in the 1980s—and even late 1970s—were really happy and pleased to see a generation of science fiction writers come up who wanted to talk about computers. Nobody was cruel to us. I don’t even get flamed by people on Twitter, which is kind of weird. We had a few quarrels with people as cyberpunks, there were debates, but by the standards of literary quarrels we had a very friendly reception, and we really don’t have any enemies. It’s hard to find somebody in science fiction who doesn’t admire William Gibson. There’s no organized anti-William Gibson sensibility. On the contrary, you either sort of like him or you really, really like him.”

*

Miodrag Milovanovic

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • 624
Re: FUTURIZAM I SF
« Reply #7 on: January 23, 2017, 01:45:38 PM »
Meni je taj period d'Anuncijeve "okupacije" Rijeke oduvek bio fascinantan. Nažalost, nikada nisam imao vremena da ga detaljnije proučim. Evo nekih slika koje sam sakupio i tekst sa wikipedije:

D'Annunzija se često prikazuje kao preteču i idejnog začetnika talijanskog fašizma. Njegova vlastita otvorena politička gledišta koja su izronila prilikom stvaranja Ustava (Carta del Carnaro) Talijanske uprave za Kvarner kojeg je izradio u suradnji s anarhosindikalistom Alcesteom de Ambrisom. De Ambris je pripremio političku mrežu kojoj je D'Annunzio pridao svoje pjesničke vještine.
De Ambris bijaše vođa skupine talijanskih pomoraca koji su podigli ustanak i stavili se u službu D'Annunzija sa svojim plovilima. Ustav je utemeljio korporativnu državu, sa devet korporacija koje su predstavljale različite privredne grane (radnici,poslodavci,stručnjaci) te desetu koja je trebala predstavljati "nadmoćna "ljudska bića (junake, pjesnike, proroke, nadljude). Carta je također proglasila glazbu kao jedan od temelja države. Benito Mussolini je od D'Annunzija naučio većinu vještina koje je koristio za diktatorsko vladanje, kao to su: metode vladanja Rijekom, gospodarstvo i korporativna država; trikovi na pozornici, veliki i emotivni javni nacionalistički obredi, rimski pozdrav, retorička pitanja masi, sljedbenici u crnim košuljama, Arditi, sa svojim discipliniranim, okrutnim odgovorima na bilo kakve znakove neslaganja sa službenom vlasti.
D'Annunzio je po nekim idejama začetnik prakse prisilnog zatvaranja političkih protivnika, korištenja ricinusova ulja i sličnih metoda u svrhu ponižavanja, onemogućavanja te katkad i ubijanja. Takva praksa je postala uobičajeno sredstvo djelovanja crnokošuljaša.
D'Annunzio je podržavao talijansku ekspanzionističku politiku te je između ostalog i pohvalio talijansku invaziju na Etiopiju.
Predstavnici riječkih talijanaša nude talijanskom pjesniku - vojniku Gabrielu D'Annunziju da zauzme Rijeku i da je pridruži Kraljevini Italiji. On pristaje i kreće na taj pohod sa stotinjak talijanskih legionara 11. rujna 1919. iz mjesta Ronchi (koje od tada nosi naziv dei Legionari).
Dvoglavi orao na gradskom tornju bio je simbol Rijeke, ali je D'Annunzijeve vojnike previše podsjećao na omražene Habsburgovce. Stoga su, stigavši u grad, najprije odrezali jednu orlovu glavu i zamijenili je talijanskom zastavom.
Guvernerova palača postaje D'Annunzijeva rezidencija, a s njenog balkona drži brojne govore. U tim govorima Rijeka je mučenički grad - città olocausta - žrtva međunarodne politike koja ne dopušta talijasnkom narodu da se sjedini u jednoj državi.
Svojim govorima D'Annunzio opčinjava mase. Zaslužan je za oživljavanje rimskog vojnog pozdrava s uzdignutom rukom kojem dodaje poklič eia, eia, eia, alalà. Oživljava i druge rimske simbole i stavlja ih u službu talijanskog nacionalizma i iredentizma.
Dana 12. studenoga 1920. Kraljevina SHS i Kraljevina Italija potpisuju Rappalski ugovor, ali D'Annunzio ga ne prihvaća i talijanska Vlada želi protjerati D'Annunzijeve legionare silom.
24. prosinca ujutro talijanske regularne vojne postrojbe napadaju D'Annunzijeve legionare na Kantridi. Kako bi se osigurali od napada sa Sušaka, legionari su na sam Badnjak noću digli u zrak mostove na Rječini.
Brod Kraljevine Italije Andrea Doria ispalio je nekoliko projektila prema Guvernerovoj palači pri čemu je D'Annunzio bio lakše ranjen. Međusobno ubijanje talijanskih vojnika trajalo je 5 dana. Poginula su 22 ardita, 18 talijanskih redovnih vojnika i 5 civila. Ovaj je događaj u povijest ušao pod imenom Natale di Sangue (Krvavi Božić).
D'Annunzijevi legionari započinju s povlačenjem iz Rijeke 5. siječnja 1921., a sam pjesnik-vojnik napušta grad zrakoplovom 13 dana kasnije.


 [ You are not allowed to view attachments ]
 [ You are not allowed to view attachments ]
 [ You are not allowed to view attachments ]

Re: FUTURIZAM I SF
« Reply #8 on: January 23, 2017, 08:40:48 PM »
D'Anuncio  u Rijeci, da, to je bilo... zanimljivo. Nedavno baš naišla sam na ovaj članak koji se dosta bavi njegovim odnosom prema Srbima: http://www.komunalinks.com/home/2016/11/28/novembarski-pokolji

*

Lidija

  • Administrator
  • Hero Member
  • *****
  • 1.222
Re: FUTURIZAM I SF
« Reply #9 on: January 24, 2017, 07:25:49 AM »
Hvala vam puno na ovome, jer zanima me i van ove knjige, pošto je u pitanju moj grad… ne rodni, doduše, ali to niko od nas ne može da bira ionako, otud je Rijeka “moja” po svakom bogovetnom slobodnom izboru.

Sterling je ovde u svom najboljem izdanju, u idejnom i književnom smislu, a kad su u pitanju alternative sa političkim ekstremizmima, nikad ne znate gde je tačno granica između stvarnosti i fikcije. A pitanje je koliko to možemo da znamo i kad nije proza u pitanju, zar ne... otud mislim da je celu knjigu bolje čitati striktno u žanrovskom ključu, striktno kao fikciju alternativne istorije.

U ovom slučaju, zanima me isto ono što izgleda zanima i Sterlinga: gde je ta famozna granica između “zdravog” nacionalizma, kojim se ljudi oslobađaju od tlačenja hegemonije, i onog nezdravog, koji završi u mržnji i klanju sabraće i komšija.

Inače, sam Sterling kaže kako je pri istraživanju za ovu knjigu otkrio da vrlo malo ljudi u tom delu Kvarnera uopšte zna išta temeljitije o ovom periodu. Naravno, ima tu dosta validnih razloga, jer ako ništa drugo, sve je to bilo vrlo kratkotrajno, gledano i vremenski i po posledicama.  S druge strane, mene kopka kako je možda upravo to glavni razlog zašto Rijeka danas jeste apsolutno najtolerantniji grad u celoj Hrvatskoj (a i šire, ako mene pitate) - ta njihova sposobnost da procenjuju šta je, i kako, vredno pamćenja.

Premestiću kasnije sve ove postove u zasebni topik, samo kad mi se razbistri gde da topik stavim i kako da ga nazovem: naime, kad sam otvorila topik ‘futurizam i SF’, cenjeni ABN mi je skrenuo pažnju kako on pod tim terminom misli upravo na D’Annunzijeve crnokošuljaše….
« Last Edit: January 24, 2017, 07:34:25 AM by Lidija »

*

Miodrag Milovanovic

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • 624
Re: FUTURIZAM I SF
« Reply #10 on: January 24, 2017, 08:29:36 AM »
Ima o ovome još dela koja su vredna pažnje... Na primer, Vuk Marković je objavio zanimljivu knjigu-grafički roman Mračnim stazama

 [ You are not allowed to view attachments ]

Godina je 1919. Klanica se završila. Italija je dobila brojne teritorije, ali ne i Dalmaciju i lučki grad Fiume, današnju Rijeku, koji treba da pripadnu novoformiranoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Stanovnici Rijeke, većinom Italijani, traže da budu pripojeni Italiji, čemu se protive velike sile. 12. septembra 1919. Gabrijele D'Anuncio, avanturista, ratni heroj, pesnik i Dadaista, sa odredom bivših vojnika i dezertera zauzima grad u nameri da ga pripoji Italiji. Kako Italija takav poklon odbija, D'Anuncio proglašava Slobodnu Republiku Fiume. U njoj, David B, jedan od najzanimljivijih savremenih francuskih majstora stripa, smešta neobičnu, duhovitu i hipnotičku priču isprepletenu intrigama, ljubavima, mistikom, umetnošću i dobrano začinjenu žestokim tučama.

Tehnički podaci:
David B: MRAČNIM STAZAMA
"Prvi izbor"
Prevod: Goran Kostrović
Strana: 128
Štampa: u boji
Povez: tvrdi
Tiraž: 500 primeraka
Cena: 1200 dinara

*

Miodrag Milovanovic

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • 624
Re: FUTURIZAM I SF
« Reply #11 on: January 24, 2017, 08:31:40 AM »
I, da, ovo je baš za Futurizam i SF...

*

Lidija

  • Administrator
  • Hero Member
  • *****
  • 1.222
Re: FUTURIZAM I SF
« Reply #12 on: January 24, 2017, 08:53:11 AM »
Jel’ jeste?
Kmek.
Naravno, ja sam se referisala striktno na onaj drugi futurizam, koji je startovao sa Velsom… 


*

zakk

  • Očigledan slučaj RASTROJSTVA!
  • Administrator
  • Sr. Member
  • *****
  • 397
  • Nemojte
Re: FUTURIZAM I SF
« Reply #14 on: January 26, 2017, 05:14:16 PM »
Počeo da čitam tu Piratsku utopiju, i stao jer aposlutno ništa ne znam o istorijskim dešavanjima. Pa jednog dana kad rešim se naučim ... ovaj topik će mi pomoći -_-

A inače Utopija deluje 'nako Bakićevski, samo vickasto.