Vesti Srpskog društva za naučnu fantastiku

Author Topic: Vesti Srpskog društva za naučnu fantastiku  (Read 387613 times)

Aleksandar_B_Nedeljkovic

  • Hero Member
  • *****
  • Posts: 1.072
u Danasu Đura o kriogenom
« Reply #1380 on: August 30, 2023, 06:10:55 PM »
... допуна,

(2)  у данашњем „Данасу“, на стр. 19, Владимир Ђурић Ђура има чланак под насловом „Криогеника, заблуда или шанса“, о идејама да се путем расхлађивања живот продужи итд, у стварности и у СФ. Чланак има доста грешака и промашаја, али има и интересантних мисли и формулација. Помиње неке филмове итд. Пред крај каже: „Кључно питање је како ће нова супериорна медицина направити душу, електромагнетно поље које нас спаја са енергијама универзума. (...) Такав андроид готово је сигурно никад неће сањати електричне овце“.



Aleksandar_B_Nedeljkovic

  • Hero Member
  • *****
  • Posts: 1.072
u Blicu Lem, u Danasu Art Anima
« Reply #1381 on: September 04, 2023, 03:22:32 PM »
... допуна,
(3)  у данашњем „Блицу“ на стр. 22, Ивков у својој колумни даје приказ књиге Станислава Лема Конгрес футуролога коју је недавно објавио издавач „Еверест медија“ тј. Бобан.

(4)  у данашњем „Данасу“, на стр. 20, имате опширну најаву да ће у Кући краља Петра Првог (улица Васе Пелагића 40, Сењак) бити представљен (у четвртак 7. септембар у 19 ч) девети број алманаха Књижевна фантастика, у издању „Арт Аниме“; водитељ Лаура Барна.


Aleksandar_B_Nedeljkovic

  • Hero Member
  • *****
  • Posts: 1.072
promakao nam Svetolik Ranković?
« Reply #1382 on: September 08, 2023, 05:01:47 PM »
Цењени   ,
у данашњем „Политикином забавнику“ па на стр. 57-59 (три пуне странице, са две илустрације) објављена је српска прича из, изгледа, године 1895, а може да се провуче (једва) као СФ; дакле, ипак јесте СФ прича. Аутор је српски писац Светолик П. Ранковић (1863-1899, то значи да је живео само 36 година; имате његову биографију у Википедији). Прича се зове „У XXI веку“ (дакле, у двадесет првом), и дешава се у ноћи између 8. и 9. јануара године 1895; млади гимназијски професор Никола Николић заспи, мало припит, и сања какав ће свет бити у 21. веку, тамо су зграде велике и дивне, а небом лете машине које машу крилима и носе људе, своје путнике (стр. 57, први стубац). Никола одлази у своју гимназију и тамо у разговору са директором сазнаје каква су та нова времена: сад је мир и добар живот, више нема ратова, жене су на власти, мушкарци раде традиционално женске послове (у кући, домаћинству, око деце) итд.

У књизи која је садашње канонско дело (са највишим ауторитетом) историје српске књижевности, а зове се Историја српске књижевности, професор Јован Р. Деретић помиње (у другом тому) Светолика Ранковића чак на петнаест места, и посвећује му на једном месту чак девет узастопних страница (!) (наиме, у другом тому, стр. 220-228), али, тамо где је било најважније за нас, на стр. 222, догодила се словна грешка, мала, тешко приметна, само у римском броју, али (за нас) катастрофална. Ситна грешка али са поразним последицама: наслов Ранковићеве приче дат је овако: „У XIX веку“, дакле, у деветнаестом! Тиме је уништена цела научнофантастичност тог наслова.
А ту, баш на тој страници, професор Јован Р. Деретић у једном јако обимном пасусу (више од пола странице 222) помиње и научну фантастику (на самом дну тог пасуса).

Професор Деретић између осталог каже и ово (цитирамо): „Ранковић је дао футуристичку пројекцију савремених теорија о научном напретку човечанства, коју можемо упоредити с касније насталим орвеловским антиутопијама, али и с ранијом и, уз то, домаћом визијом будућности људског рода у драми Драгутина Илића После милијон година. Њему, додуше, није требало да иде толико далеко у будућност да би видео упечатљиве слике будућег света: потпуну аутоматизацију друштвених односа, свеопшту контролу државе над појединцима (...) превласт жена над мушкарцима, култ врховног вође. Као у Домановићевим просторним визијама, и у Ранковићевом футуризму основу антиутопије чини тоталитаризам који, између осталог, почива и на неприкосновеном ауторитету врховног вође, једној од доминантних фигура у футуристичким антиутопијама XX века. Иако уметнички није нарочито успела, та приповетка, као и наведена Илићева драма, показује да је наша књижевност тог доба била знатно шира него што се мисли на основу сведеног, по правилу, школског избора писаца и дела. У њој, поред осталог, откривамо елементе разних врста фантастике, од фолклорних сујеверја до научне фантастике, жанра који ће тек у XX веку доживети буран развитак.”

Дакле, можете погледати ту причу у најновијем, данашњем ПЗАБ.


Aleksandar_B_Nedeljkovic

  • Hero Member
  • *****
  • Posts: 1.072
u Danasu Djura o Borgovima
« Reply #1383 on: September 13, 2023, 04:29:42 PM »
... допуна,
(2)  у данашњем „Данасу“ на стр. 25, у својој колумни „Врли нови техносвет“, Владимир Ђурић Ђура даје прилично опширан текст „Како зауставити Боргове?“ у коме стварно дискутује о том питању у „Звезданим стазама“, са приличним познавањем.


Aleksandar_B_Nedeljkovic

  • Hero Member
  • *****
  • Posts: 1.072
u PZAB o 500-tom Emitoru
« Reply #1384 on: September 22, 2023, 07:24:57 PM »
Цењени   ,

(1)  „Политикин забавник“ бр. 3737, петак 22.09.2023, нема СФ причу али на стр. 58-59 има фантазијску причу “Псе не примамо у рај” која је заправо препричана једна епизода “Зоне сумрака” а као аутор је потписан Род Серлинг, ту је и његова слика и, као антрфиле, биографска белешка о њему.

(2)  На стр. 50 је чланак са насловом „500 бројева ‘Емитора'“, наднаслов је „сјајна звезда нашег сазвежђа фантастике“, поднаслов је „Важан јубилеј нашег најпознатијег часописа који се бави овим омиљеним жанром популарне културе“, потписује Миодраг Б. Миловановић. На самом крају чланка је информација да је промоција петстотог броја „Емитора“ заказана за понедељак 25. септембар 2023, у Дому омладине Београда у трибинској сали у 19 ч.

У горњем десном углу је изглед тог јубиларног „Емитора“ бр. 500, са фантазијском (не изгледа као СФ) илустрацијом коју је нацртао Алекса Гајић, а на којој је приказана девојка која јаше на великој корњачи.


Aleksandar_B_Nedeljkovic

  • Hero Member
  • *****
  • Posts: 1.072
programi LK za april, maj, juni, sept i za oktobar
« Reply #1385 on: September 24, 2023, 03:42:07 PM »
Цењени   ,

(1)  за март 2023. немамо, изгубили смо, али имамо програм „Лазе Комарчића“ за април, мај, јуни, јули, и за овај месец који је сад у току, септембар 2023, и, такође, имамо за следећи месец, октобар 2023. Дакле:


за март 2023. немамо

Програм „Лазе Комарчића” за април 2023:

3. april 2023 – Last of Us: Prva dobra ekranizacija video-igre, serija koja je pokorila svet

Do dolaska serije “Poslednji od nas”, mnogi (skoro svi) su mislili da postoji kletva koja sprečava dobre ekranizacije video-igara. I onda je došla ova iz produkcije HBO i sve oduvala sa nogu i postala globalni fenomen kakav se retko dešava. Sve o seriji, o njenim korenima i izvoru priča ekipa iz megapopularnog podkasta “Samo seriozno”, pojačana Milošem Stojkovićem.

10. april 2023- Tesalija i Terra Ignota: najbolji serijali koje nikada nećete pročitati

Apolon, Sokrat, Hobs, de Sad, roboti, vanzemaljci, putovanje kroz vreme, olimpijade na neverovatnim mestima, Homer takođe, a i teraformiranje Marsa su (neke od) stvari genijalno smućkanih u dva naučnofantastična serijala: Tesalija Džo Volton i Tera Ignota Ejde Palmer. O njima govore dr Ivana Damnjanović i dr Tijana Tropin, jedine dve osobe koje su ih zapravo pročitale.

17. april 2023– Državni praznik.

24. april 2023- Fantastična čitaonica #106: R.F. Kuang - Babel

Babel je knjiga studentskim revolucijama, otporu kolonijalizmu, korišćenju jezika i prevoda kao dominantnog oruđa britanske imperije. I o magiji. Izuzetno “hajpovana” knjiga, po svim parametrima “morala” bi da nam se dopadne, a da li je zaista tako – videćemo. Tribinu vodi Bojan Butković.


Програм „Лазе Комарчића“ за мај 2023:

8. maj 2023 – Svetovi Adrijana Čajkovskog

Adrijan Čajkovski je britanski pisac fantastike i naučne fantastike. Profesionalno se bavio trgovinom, zoologijom, psihologijom (!!!), ali se poslednjih godina posvetio pisanju, koje je obožavano i nagrađivano. Čajkovski, Piter V. Bret i drugi biće gosti Festivala fantastike u Nišu u maju. Idealna prilika da se upoznate sa čudesnim svetovima Čajkovskog pre nego što ga lično upoznate. Tribinu vodi Ivan "Najtflajer" Jovanović".

15. maj 2023 – Pikar je živ, živeo Pikar!

Zvezdane staze su… Znate već i sami, vrh plemstva SF-a. Serija "Pikar" je počela kao besramno "pecanje" uspomena i nostalgije. Našla je na mešovite reakcije, ali se pojavila treća sezona koja je oduševila baš sve, i fanove i hejtere. Dođite da pričamo o Pikaru. Tribinu vodi Miloš Petrik.

22. maj 2023 – Promocije knjige "Električni organizam" Miloša Petrika

Najčuveniji "ne član" našeg Društva, Miloš Petrik objavio je novu knjigu. On bi rekao da je "pisao nešto, obavljen negde", ali, srećom, slabo se on šta pita. Nova knjiga je po žanru policijski triler sa blago izraženim elementima naučne fantastike i alternativne istorije. Dođite, "rešetajte" Petrika i njegovog izdavača.

29. maj 2023 – Fantastična čitaonica #107: Barry Windsor-Smith - Monsters

Ovaj strip, dobitnik Ajnzera, izlazi ovih dana ili je već izašao u prevodu naše potpredsednice  Jelene Jokanović tako da, ko želi, do kraja maja ima vremena da pomogne domaće izdavaštvo i strip pročita u njenom odličnom prevodu. A onda da dođe i kaže nam šta misli.


Програм „Лазе Комарчића“ за јун 2023:

5. jun 2023 - Yellowjackets, traumatično putovanje kroz teror i transformaciju

Kažu da je “mystery box” format najzarazniji i najnezahvalniji za gledanje. Hoćemo li dobiti sve odgovore ili su naši odgovori u “putovanju i prijateljima koje smo stekli usput”? Ako vas zanimaju ove teme, ili prosto volite ljudetinu, patnju, strah i psihološku transformaciju, Isidora Vlasak, Miloš Cvetković i Miloš Stojković vas vode kroz svet serije Yellowjackts.

12. jun 2023 – Kviz: Ko zna znaće, ko ne zna – neznaće!

Tradicionalni kviz ovog puta ne zatvara sezonu, ali je i dalje kvalifikacioni za najlaskaviju titulu univerzuma: Super uber ultra geek! Odgovori su teški i nelogični, pitanja opskurna i loše postavljena, a voditelji krajnje neprijatni prema učesnicima. I stolice su neudobne. Kao i uvek: dođite. Nećete se vratiti.

19. jun 2023 – Fantastična čitaonica #108: Spear: Nicola Griffith

Dobitnik lokalnih nagrada, kandidat za Nebulu 2022. “Kada bi Ursula Le Gvin pisala priču o Kamelotu”, tako opisuju “Koplje”. Iako se bavi mnogim “modernim” temama, ovaj roman to ne radi napadno i te teme nisu same sebi svrha. “Woke” urađen kako treba, ali stvarno.

26. jun 2023 – Predstavljanje Emitora #498

Fanzin Društva ljubitelja fantastike “Lazar Komačić”, Emitor, približava se jubilarnom broju 500. Dok čekamo na njega, predstavljamo “avangardni” Emitor broj 498. Urednik ovog broja, Miodrag Milovanović, i njegovi gosti pokušaće da vam dočaraju dugogodišnju neraskidivu vezu između avangarde/neoavangarde i fantastike/naučne fantastike.


Програм „Лазе Комарчића” за септембар 2023:

4. septembar 2023 - Barbi, ružičasto čedo od milijardu dolara za žensku nostalgiju

Jesenju sezonu otvaramo diskusijom o filmu o kome se možda i previše diskutuje - "Barbi" Grete Gervig, ružičasto čedo od milijardu dolara koje celo leto razbija bioskopske blagajne. Pričamo o sledećem - da li je film zaista udar na patrijarhat ili samo simulacija subverzije, do koje mere uspeh proističe iz posezanja za nostalgijom ženskog dela publike kao do sad slabo korišćenom resursu, da li je Ken antagonista ili tragični junak, koliko je katarzično nositi roze bez ustezanja, da li smo se primili na Barbenhajmer, i koje će sve pogrešne pouke filmska industrija izvući iz barbikinog trijumfa, te nam se kanda smeše godine franšiznih uradaka o igračkama. Posle tribine, sledi mini kviz o istorijatu i bizarnostima Barbi brenda, s prigodno ružičastom nagradom za pobednika.

11. septembar 2023  - Evil Dead Rise, dedajti za generaciju Z

Posle tri kultna filma i tri divne sezone, neki romantici su pomislili da su Eš, Dedajti i Nekronomikon otišli u zasluženu penziju. Ali, dok si reko "Tatra, amistrobin, hazarta. Tantiir, manov, mansizon hazanzobar. Sumunda ropsa, darhis haikur dunsderodza. Kanda, kanda, kanda", Čika Sem je najavio novi film u franšizi. Kako se kotira u porodici, da li je dostojan upis u legendarni serijal ili prosto nije dovoljno zvati se "Evil Dead", a i svemu ostalom govori naš ekspertski panel. Dođite da zajedno prizivamo kandarijske demone.

18. septembar 2023 - Fantastična čitaonica #109: Piter S. Bigl - Poslednji jednorog

Jesenju sezonu čitaonice počinjemo klasikom, i to kakvim. "Poslednji jednorog" Pitera S. Bigla od svog prvog štampanja važi za jednu od najboljih fantasy knjiga svih vremena, a nedavno je prvi put objavljen i kod nas, pa kome je zgodno može da se okuša i čitanjem u prevodu. Takođe, ako diskusija skrene u animiranom smeru, niko to neće zameriti. Pozvani ste na priču po Poslednjem jednorogu.

25. septembar 2023 - Emitor, broj PET STOTINA!

Veliki i važan jubilej za naše malo društvo: Slavimo petstoti broj (500!) i 43. godinu postojanja vašeg i našeg omiljenog SF fanzina. A EMITOR 500 sadrži sve ono što smo navikli: kratke priče, prikazi, eseji, i mnogo toga još, sve vezano za fantastičko stvaralaštvo i istoriju Društva, ali na megalomanskih 200+ strana.
Naslovnica: Aleksa Gajić.
Priče: Adrijan Sarajlija, Goran Skrobonja, Miloš Petrik, Zoran Nešković, Boško Martinović, Milan Peca Popović, Pavle Zelić
Istorija: o klupskim književnim konkursima; sve tribine društva Lazar Komarčić.
Teorija i praksa: Ratko Radunović, Tijana Tropin, Ilija Bakić, Miloš Jocić, Goran Skrobonja.
Moderatori: Mića, urednik Emitora i srpska i jugoslovenska SF legenda, i Žarko, predsednik Društva.


Програм „Лазе Комарчића” за октобар 2023:

2. oktobar 2023 – Promocija romana “Električni organizam” Miloša Petrika

Električni organizam je treća knjiga, ama prvi roman Miloša Petrika. Žanrovski je opredeljen kao triler sa blago izraženim SF elementima. Ima alternativna istorija, ima država nadzora, ima borbi droniva, ima kuvana junetina i kuvana rakija, ima šminka, ima moda, ima ženske, ima sve! Ko je čitao Sivu hroniku prepoznaće neke likove, ko nije, neće, ali i ne mora. Učestvuju urednica izdanja Slađana Novaković, Zorana Karapandžin, book blogerka, kao i autor.

9. oktobar 2023 – Horde zla, kolekcionarsko izdanje

Veseli četvrtak predstavlja kolekcionarsko izdanje “Hordi zla”, scenaristički prvenac Ticijana Sklavija, tvorca kultnog “Dilana Doga”, u serijalu o Zagoru ali i jednu od najuticajnijih fantazijskih storija objavljenih u nekadašanjoj Jugoslaviji, koja je ostvarila nemerljiv uticaj na tadašnje mlade čitaoca, a sadašnje pregaoce na polju fantastike u našoj zemlji.

16. oktobar 2023 – Uvek je vreme za “Black Mirror”

“Black Mirror” Čarlija Brukera je u rekordnom roku zaradio kultni status - smešten 10 minuta u budućnost, serijal je proročki palamudio o odnosu čoveka i tehnologije, često neprijatno tačno predviđajući šta nas čeka s novim razvojem sokoćala i aplikacija, i njihovim uticajima na pojedince i društvo. Nakon četvorogodišnje pauze - u godinama kuge, Bruker je rekao da ništa što on može da ponudi ne može da bude crnje od stvarnosti - “Black Mirror” se vraća sa šestom sezonom, koja donosi neke neočekivane tematske i stilske zaokrete. Dođite da divanimo kakvi su nam utisci, i da li je crno ogledalo nepovratno skrenulo u crveno.

23. oktobar 2023– Indijana Džons i artefakt sujete, stradanja i sramote ili drugi najbolji u serijalu?


Indijana Džons je jedna od najvoljenijih franšiza u istoriji kinematografije s kraja 20. i početka 21. veka. Oni koji su voleli prva tri dela i dalje troše novac i gledaju filmove aktivno, ali mnogi su glasno negodovali zbog “Artefakta sudbine”. Opravdano ili ne? Kakav je zaista peti deo? Šta nosi budućnost, ima li budućnosti za ovaj serijal ili mu je sudbina zapečaćena? Dođite da prodiskutujemo sad kad su se utisci i internet prašina slegli.

30. oktobar 2023– Fantastična čitaonica #100: “Nettle & Bone”, T. Kingfisher

Bajka, high fantasy, klasični RPG ili drama? Ili sve to zajedno? U ovom romanu sa prinčevima i princezama, vešticama, vilama, vitezovima i ćerkama čitamo još jednu avanturu čiji obim samo raste. Ovaj roman Ursule Vernon, pisan pod blago apsurdnim umetničkim imenom T. Kingfisher, dobio je, kako ste već navikli, sve pohvale i sjajne recenzije i stekao je veliku popularnost. Opravdano ili ne? Prodiskutovaćemo.



Aleksandar_B_Nedeljkovic

  • Hero Member
  • *****
  • Posts: 1.072
a evo i za mart, a za oktobar ste dobili
« Reply #1386 on: September 25, 2023, 07:03:40 PM »
... допуна, ево (са огромним закашњењем, али, ипак, постигли смо, уз помоћ председника клуба, коме се захваљујемо!) и за март. Март ове године.

Дакле:

Програм „Лазе Комарчића“ за
   март 2023:

6. marta 2023 - Sreda ponedeljkom, Barton na Netfliksu

Porodica Adams je konstanta pop kulture još od tridesetih godina prošlog veka. Bilo da ste odrasli uz reprize crno-bele serije iz šezdesetih, filmove iz devedesetih ili uživali u novijim, animiranim adaptacijama, teško da niste čuli za ove likove. Najnovija verzija – Netfliksova serija Sreda snimljena pod rediteljskom palicom Tima Bartona, uspela je da privuče pažnju i starih fanova i nove, mlade publike, mada je bilo i nezadovoljnih glasova. Pretresamo utiske i upoređujemo sa prethodnim inkarnacijama. Učestvuju Andrea Stojanović, Miloš Cvetković i Sofija Vuković Petrik.

13. mart 2023 – Predstavljanje dela Ljubomira Mihajlovskog iz Velesa

Makedonski pisac, novinar i pesnik jedna je od konstanti naučne fantastike u regionu. Objavljivao je i gostovao u brojnim izdanjima, a tribina u "Lazaru Komarčiću" održaće se na srpskom. Razgovor vodi Tihomir Jovanović, iz SCI & FI - Udruženja fanova naučne fantastike.

20. mart 2023 - AI u umetnosti, pre svega u stripu

Napredak veštačke inteligencije (Artificial intelligence – AI) je nešto čiji razvoj pratimo uživo. Osim brojnih primena u raznim poslovnim i sigurnosnim sferama, AI je u 2022. godini napravio krupne korake u polju vizuelne umetnosti. Digitalne slike koje proizvodi AI su došle dotle da mogu da se proizvode u stilu raznih crtača i izazvale prave male potrese i diskusije o budućnosti industrije. O AI-ju u stripu, autorskim pravima, o tome ima li razloga za strah, budućnosti umetnosti stripa kroz prizmu tehnologije govore Jana Adamović, vodeća domaća strip autorka i ilustratorka mlađe generacije, uz video-prilog Vladimira Popova, koloriste brojnih izdavačkih kuća u inostranstvu.

27. mart 2023 – Fantastična čitaonica #106: R.F. Kuang - Babel

Babel je knjiga studentskim revolucijama, otporu kolonijalizmu, korišćenju jezika i prevoda kao dominantnog oruđa britanske imperije. I o magiji. Izuzetno "hajpovana" knjiga, po svim parametrima "morala" bi da nam se dopadne, a da li je zaista tako – videćemo. Tribinu vodi Bojan Butković.



Aleksandar_B_Nedeljkovic

  • Hero Member
  • *****
  • Posts: 1.072
promo Planeta majmuna
« Reply #1387 on: October 04, 2023, 01:42:11 PM »
допуна, дакле:



(каснимо три дана, јер, није радио овај Мићин и Либеатин сајт, јер је неко за то време реформисао изглед сајта)

Aleksandar_B_Nedeljkovic

  • Hero Member
  • *****
  • Posts: 1.072
otkazan prog LK za ponedeljak
« Reply #1388 on: October 15, 2023, 03:16:50 PM »
(2)  допуна:

сазнали смо да је отказан програм „Лазе Комарчића“ за понедељак 16. октобар (требало је да се разговара о новој сезони „Црног огледала“) јер су двоје од троје учесника добили корона вирус, и то са јаким симптомима, па, да се не би ширила зараза, сутра неће бити састанка, а о „Црном огледалу“ ће се разговарати можда већ следећег месеца, или касније.


Aleksandar_B_Nedeljkovic

  • Hero Member
  • *****
  • Posts: 1.072
1 nemački SF film
« Reply #1389 on: October 18, 2023, 02:33:38 PM »
(3)  допуна:
у данашњем „Данасу“, на стр. 23, Владимир Ђурић Ђура, у својој колумни „Врли нови техносвет“ (а то је наравно алузија на Олдос Хакслијев наслов Врли нови свет, 1932), даје чланак са насловом „Култ младости и нове технологије“, у коме описује како је човечанство још од давних времена покушавало да избегне старост а да очува младост.

(Јавили смо вам 30. августа ове године да је Ђура имао тог дана чланак под насловом „Криогеника, заблуда или шанса“, о идејама да се путем расхлађивања живот продужи итд, у стварности и у СФ.)

Данас, пред крај чланка, Ђура помиње немачки СФ филм Рај (2023), наводно један од гледанијих на „Нетфликсу“. У том филму, у блиској будућности се развија технологија којом млади људи могу продати своје године старим људима за велике паре.

То је први први пут после дугог низа година да чујемо за немачки СФ филм.


Slava

  • Jr. Member
  • **
  • Posts: 98
Re: Vesti Srpskog društva za naučnu fantastiku
« Reply #1390 on: October 20, 2023, 10:10:57 AM »
Poštovani članovi foruma:
Ovih dana se u kineskom gradu Čengdu održava Svetska naučnofantastična konvencija.
Evo linka: https://en.chengduworldcon.com/?fbclid=IwAR0XFCTE3a4ve3lUpeQqAyLCeYLU8FZFC7YfKD8GUVCDCaSu3x4nPm3JpNE

Miodrag Milovanovic

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • Posts: 626
Re: Vesti Srpskog društva za naučnu fantastiku
« Reply #1391 on: October 20, 2023, 01:22:05 PM »
Eno ga Žarko tamo...

Aleksandar_B_Nedeljkovic

  • Hero Member
  • *****
  • Posts: 1.072
ako Nobelovu dobije veštačka inteligencija
« Reply #1392 on: October 21, 2023, 04:28:52 PM »
(4)  допуна:
у данашњој „Политици“, у културном додатку па на његовој стр. 3, Вуле Журић даје чланак са наднасловом „Знакови времена“, и насловом „Ситна књига крупном капиталу“, а већ у поднаслову се помиње питање, шта ако Нобелову награду за књижевност једног дана добије вештачка интелигенција.


Slava

  • Jr. Member
  • **
  • Posts: 98
Re: Vesti Srpskog društva za naučnu fantastiku
« Reply #1393 on: October 22, 2023, 04:23:25 PM »
Da li će veštačka inteligencija dobiti Nobelovu nagradu za književnost? Sasvim je izvesno da je veštačka inteligencija već dobila Nobelovu nagradu, možda ne za književnost, već za neku drugu oblast u svojstvu asistenta, pomoćnika onih naučnika koji su dobili Nobelovu nagradu. Pitanje, u neku ruku, pripada prošlosti.

Aleksandar_B_Nedeljkovic

  • Hero Member
  • *****
  • Posts: 1.072
tako je, i, o 1 filmu
« Reply #1394 on: October 27, 2023, 04:56:11 PM »
Тако је, Славо, то је одлична мисао, компјутери већ учествују у раду научника у многим природним наукама, чувају и обрађују податке, обављају огромна израчунавања, па је веома вероватно да су на тај начин, реално, важни учесници у добијању већ неколико Нобелових награда!

и, (5),  допуна:
данас у “Политици” на стр. 12, видимо велики чланак, наднаслов је “Филмска критика”, наслов гласи “Врлине и мане српског Опенхајмера”, потписује Дубравка Лакић, то је приказ новог домаћег филма Чувари формуле у режији Драгана Бјелогрлића. Али филм има и “поднаслов” који гласи Ланчана реакција, видљив на уводној шпици. У том филму приказан је инцидент који се десио код нас, у Винчи, 1958. године, када је (вероватно нечијом грешком) дошло до истицања радиоактивног материјала, па је шесторо запослених претрпело велику дозу радијације, пребачени су у Француску на лечење, замењивана им је коштана срж, петоро су преживели а један је умро.

(Мало је познато да је 1976. године снимљен један телевизијски филм о том догађају.)

Сада већ сам наслов и поднаслов (Чувари формуле – ланчана реакција) звуче помало налик на СФ; а осим тога, у чланку се, у претпоследњој реченици, наговештава да „можда и превише изоштрена фотографија (...) даје Чуварима формуле и извесну дозу футуристичности“. Футуристичности? То нам указује можда на неку трунчицу СФ утиска.