Ocena žanrovske pripadnosti priča iz devedesetih

Ocena žanrovske pripadnosti priča iz devedesetih

  • 163 Replies
  • 40187 Views
*

Miodrag Milovanovic

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • 624
Ocena žanrovske pripadnosti priča iz devedesetih
« on: February 28, 2017, 09:13:19 PM »
Evo šta sam do sada dokonao:
Ovo su skraćenice za žanrove
SF / naucna fantastika
F / fantastika
H / horor

Ovo su skraćenice za podžanrove:
SF
KP - kiberpank, SV - svemirske teme, VP - vremenska putovanja, AI - alternativna istorija, BB - bliska buducnost, OSF - ostali SF podžanrovi

F
EF - epska fantastika, FA - fantastika apsurda, FF - folklorna fantastika, BA - bajka, UF - urbana fantastika, OF - ostali fentazi podžanrovi

H
SFH - SF horor, NH -natprirodni horor, PH - psihološki horor, OH - ostali horor podžanrovi

I pokušaj određivanja da li je priča nacionalno pozitivna, nacionalno neutralna, nacionalno negativna ili anacionalna (naravno, u pitanju je srpska naučna fantastika)

NA   anacionalna
N+   nacionalno pozitivna
N-   nacionalno negativna
N0   nacionalno neutralna


*

Miodrag Milovanovic

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • 624
Re: Ocena žanrovske pripadnosti priča iz devedesetih
« Reply #1 on: February 28, 2017, 09:17:11 PM »
Prvo Tamni vilajet 1.
Nekoliko napomena. Ovo su priče koje su prikupljane nekoliko godina, tako da su pojedine nastale još 1984. godine. Međutim, neke su bile i friške.
Evo pokušaja ocene po svim gore navedenim elementima. Voleo bih da od svih vas koji ste to čitali čujem da li sam u pravu za ocenu. Za neke sam imao velike dileme po raznim pitanjima.

Slobodan Ćurčić   Eta Zmaja   SF   SV   NA   
Dragan R. Filipović   Kad zlo spava?   SF   SV   N0   
Lidija Beatović   Konačni krug      SF   KP   NA   
Zoran Jakšić   Kraljevi Septembra   SF   SV   NA   starija priča
Boban Knežević   Naselje Sunca   SF   BB   N-   
Vladimir Lazović   Noć koja bi mogla promeniti sve   SF   AI   N+   
Zoran Nešković   Predveče se nikako ne može...   SF   SV   NA   priča iz 1984
Goran Skrobonja   Rouzvil   H   HSF   NA   
« Last Edit: March 01, 2017, 09:36:13 AM by Miodrag Milovanovic »

*

Aleksandar_B_Nedeljkovic

  • Hero Member
  • *****
  • 973
Re: Ocena žanrovske pripadnosti priča iz devedesetih
« Reply #2 on: February 28, 2017, 11:47:40 PM »
Hrabar pokušaj.

Možda je ipak dovoljno (a za potrebe mog rada je svakako dovoljno) staviti uvek SF, F ili H,

a samo izuzetno, ako je baš neki izrazit, jasan slučaj, staviti i neku od tih ostalih skraćenica.

Uzgred, tu negde je možda promakla greška, ja vidim:  pojavila se već kod Ćurčića skraćenica   AN    a najavljeno je da će za pojam “anacionalno” skraćenica biti     NA.


*

Lidija

  • Administrator
  • Hero Member
  • *****
  • 1.222
Re: Ocena žanrovske pripadnosti priča iz devedesetih
« Reply #3 on: March 01, 2017, 06:31:48 AM »
Meni je ovde sve prilično samopodrazumevajuće, jedino me zanima koji je tačno deo motivacije uslovio da Rouzvil bude prepoznat kao horor.


*

Miodrag Milovanovic

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • 624
Re: Ocena žanrovske pripadnosti priča iz devedesetih
« Reply #4 on: March 01, 2017, 07:34:21 AM »
Dobro pitanje. Najpošteniji odgovor bi bio: pisac.  :'(
Rouzvil se može, naravno, svrstati u i SF, ali gledajući ton dela, koji je blizak Kingovom, ovo sam radije svrstao u horor sa elementima SF-a. Naravno, na sliskom smo terenu.

Aco, hvala na ispravci. Ovo vezano za podžanr, ako uspemo da isteramo, biće značajno kod analize trendova (ako na ovako malom uzorku bude moguća smislena analiza).

*

Miodrag Milovanovic

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • 624
Re: Ocena žanrovske pripadnosti priča iz devedesetih
« Reply #5 on: March 01, 2017, 07:39:12 AM »
Evo i Tamnog vilajeta 2. Ovo je već čupavije.

Ilija Bakić   Begunci, krv   SF   BB   N-   
Radmilo Anđelković   Dan Mitre   SF   OSF   N+   soft SF
Zoran Jakšić   Jeka   SF OSF   N+   tehnologija budućnosti bliska fantastici
Goran Skrobonja   Kuća na brdu   H   SFH   N0   
Boban Knežević   Ljudi ne ubijaju svoje sestre   SF   SV   NA   
Slobodan Ćurčić   Na kolenu jude   SF   KP   N0   
Dragan R. Filipović   Slovenska   SF BB N0      
Vladimir Lazović   Veliko vreme    SF   AI   N+   

Još se lomim šta da stavim za Slovensku. Ima li neka ideja? I podžanrovi pojedni su krajnje diskutabilno stavljeni.

« Last Edit: March 07, 2017, 02:49:38 PM by Miodrag Milovanovic »

*

Lidija

  • Administrator
  • Hero Member
  • *****
  • 1.222
Re: Ocena žanrovske pripadnosti priča iz devedesetih
« Reply #6 on: March 01, 2017, 07:53:40 AM »
Da, slutila sam da je tako, ali ovaj skliski teren će ti se javljati sve češće kako odmičeš sa listom... problem je u tome što kod nekih hibrida horor bude više ornamentalna komponenta koja ne potire SF motivaciju (recimo kod filmova Alien ili The Thing), a to onda znači da delo može ravnopravno da spada u oba žanra...
Moraću ponovo da overim Rouzvil, mada si verovatno sasvim u pravu.  :)

*

Miodrag Milovanovic

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • 624
Re: Ocena žanrovske pripadnosti priča iz devedesetih
« Reply #7 on: March 01, 2017, 04:59:07 PM »
Naravno. Trojka će da pričeka da detaljno pročitam svaku priču, jer mi je mnogo toga nejasno...

*

Aleksandar_B_Nedeljkovic

  • Hero Member
  • *****
  • 973
Re: Ocena žanrovske pripadnosti priča iz devedesetih
« Reply #8 on: March 01, 2017, 08:05:56 PM »
Да, Мићо   - -     “biće značajno kod analize trendova”   - -   сигурно је добро ако се може одредити и под-жанр. ОК. - -  Helpful. Forward-looking.

Али није то обавезно, у смислу, све или ништа;  постићи апсолутно савршено и комплетно све, или одустати од целог посла дибидус.

У науци о књижевности, ретко кад постоји тотална (доказива) обухваћеност неке тако широке теме као што је читав један жанр у једној нацији. Неизводљиво је...  Али, то није разлог да се одустане од науке о књижевности.

То важи такође и за оно што смо рекли, да ли обухватити и домаће СФ приче испод 5 шлајфни:  наравно, треба их укључити у историју српске научне фантастике, укључити оне за које знамо; које можемо пронаћи; а нарочито оне врхунски квалитетне, и оне које су имале јаког утицаја на жанр (јак импакт фактор). Али, признати да су подаци непотпуни. Па, није то блам; само је реално.

А не казати, “ја не могу да пронађем у стотину малих гласила, на пример Били Треја у фабричким новинама предузећа за производњу пића Навип пре 30 година, па, зато, избацујем све приче краће од 5 шлајфни икада написане у Србији”.


*

Lidija

  • Administrator
  • Hero Member
  • *****
  • 1.222
Re: Ocena žanrovske pripadnosti priča iz devedesetih
« Reply #9 on: March 02, 2017, 07:16:55 AM »
Elem, pošto je Mića na službenom putu, otud i sa sporadičnim pristupom internetu, možemo ovde samo da još jednom pretresemo parametre na koje se on odlučio, a koji su sad izgleda i fiksirani, i tiču se korpusa koji pominjete.

Miću prvenstveno zanima fandom kao ondašnja homogena žanrovska scena, ali homogena ne u smislu jedinstvenosti mišljenja - upravo suprotno! - nego više u smislu autonomnih kanala komunikacije. Otud, može se reći da je fandom bio potkultura sa sopstvenom strukturom komunikacije, od "uživo" formata kroz redovite sastanke u klubu i brojnih tribina o žanru i žanrovskim delima, pa do "tekstualnog" formata, to od fanzina i žanrovskih magazina pa sve do same proze kao takve. U tom fokusu, korpus od 300 pominjanih minijatura nekako i ne spada u doseg ovih parametara, iz više razloga:

Kao prvo, taj korpus nije namenjen striktno fandomskom okruženju, otud se i često povinuje drugačijim parametrima, kao recimo, priče u pz su morale da ispune određene norme po pitanjima tematike, stila i jezika kojima fandomska proza nipošto nije bila ograničavana; kao drugo, same norme po pitanju ultrakratkog formata silno su ograničavajuće za potrebe worldbuildinga na koji Mića obraća pažnju; kao treće, velik broj tih dela je danas nedostupan za čitanje, pa bi se otud i sam korpus silno hendikepirao; kao četvrto, Vi predlažete izvesne procene po pitanjima "kvaliteta i impakt faktora" a to svakako nije do nas ovde i danas da na bilo koji način uspostavljamo, jer ovo nije ni u kom smislu kvalitativna književna procena, nego striktno sadržajna, i to u smislu prepoznavanja žanrovskih značajki; kao peto, minijature su po svojoj prirodi sklone formulaičnosti koja često prevazilazi žanrovske odrednice kao takve. 

Otud, taj korpus od 300 naslova bi više zamaglio cilj ove analize, negoli išta konkretno prosvetlio.  Naravno, ništa nas ne sprečava da rečenu analizu kasnije nastavimo, produbimo ili proširimo tim konkretno korpusom minijatura, ali za ovu svrhu on ne samo da nije nužan, nego bi bio i poprilično difuzan za sam fokus (koji će i inače biti jako teško održati, to se već sad jasno vidi...).

*

Miodrag Milovanovic

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • 624
Re: Ocena žanrovske pripadnosti priča iz devedesetih
« Reply #10 on: March 02, 2017, 09:33:43 AM »
Ma, minijature, kao što Lidija kaže, imaju neka svoja pravila i nemaju mnogo veze sa onim što pokušavamo da analiziramo, a to je, po mom mišljenju, kako se srpska naučna fantastika pomerila od poštovanja striktnih žanrovskih obrazaca SF-a, koje je vladalo tokom šezdesetih, sedamdesetih i početka osamdesetih godina prošlog veka (vreme Kosmoplova i Siriusa), ka nekoj vrsti veoma slobodnog plovljenja različitim žanrovskim vodama na samom kraju osamdesetih i početkom devedesetih. Idealno bi bilo ako bismo uspeli da zaključimo koliko je to bio proces koji je vođen nekim internim drajverima, a koliko je to bilo samo uklapanje u neke šire procese na svetskoj žanrovskoj sceni.

*

Aleksandar_B_Nedeljkovic

  • Hero Member
  • *****
  • 973
Re: Ocena žanrovske pripadnosti priča iz devedesetih
« Reply #11 on: March 02, 2017, 03:56:46 PM »
Цењена Либеат, који је то корпус од 300 минијатура, молим подсетите ме, заборавио сам то.

Друго, реч минијатура је, барем мени, овде вероватно непотребна. А и проблематично је, како је дефинисати; појам “врло кратка прича” можда би био, отприлике, енглески short-short story, али то људи различито дефинишу.

У српској књижевности, минијатура је ваљда прича обима до 1 шлајфне (дакле до максимално 1800    карактера-са-размацима  –  Characters-With-Spaces).

Барем по мом уверењу, све приче до 10 шлајфни су кратке приче. Неке од њих, дакле, оне мање од 1 шлајфне, можемо, ако хоћемо, да издвојимо као минијатуре  али не видим да нам је то овде потребно.

Овде су помињане приче испод 5 шлајфни. То су, рекао бих, кратке приче. А међу њима има, ОК, и минијатура. Ако ћемо из неког разлога то посебно помињати.

Е сад, друго питање: доступност. За историју књижевности битно је да пронађе и констатује квалитет, да пронађе где су најбоља дела, и да јавности саопшти то. Па, макар и да су неке приче сада практично недоступне читаоцима.

Не можемо казати “ех та кратка прича је једна од најбољих у историји СФ, супер квалитет, изванредна прича, али, није сад тренутно доступна читаоцима, а ко зна кад ће и да ли ће бити репринт, зато је избацујемо из историје и нећемо је више никада помињати”.

Цењени Мићо, па, оно што је отпловило у неке друге жанровске воде, то није СФ, него је неки други жанр. Дело или јесте, или није СФ. А ако има у себи неке елементе других жанрова, ту онда треба видети шта преовлађује, па, ако СФ преовлађује (као у филму Осми путник, Alien), онда јесте СФ.


*

Miodrag Milovanovic

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • 624
Re: Ocena žanrovske pripadnosti priča iz devedesetih
« Reply #12 on: March 02, 2017, 09:53:48 PM »
Tamni vilajet 3
Uh. Ovo je bilo zaista teško. Nisam uopšte siguran u svoju ocenu kod pojedinih priča.
Potpuno sam spreman da diskutujem ako neko ima drugačije mišljenje.

Aleksandar Marković   Avanture Belog Nosoroga: Ekstazi   SF   BB   N0
Vladimir Lazović   Dečak reče: "Imaš moje oči"   F   OF   N0
Goran Skrobonja   Gumena duša   F   UF   NA
Ilija Bakić   Jesen skupljača   SF   SV   NA
Oto Oltvanji   Licemer: Bloody Mary Blues   H   OH   NA
Zoran Jakšić   Morana   H   NH   N-
Igor Dragišić   Neka bude Šuma   F   EF   NA
Boban Knežević   Otisak zveri u pepelu   SF   VP   N0
Vojislav Vasiljević   Pod suncem Trigonija   SF   SV   NA
Nenad Dunović   Starac   F   OF   NA
Dragan R. Filipović   Rame sokolara   F   FA   N0
Radmilo Anđelković   Sva vučja deca   SF   OSF   N+
Zoran Stefanović   Šeol-Dolfi-Behemot   SF   AI   N+
Milan Konstantin   Ves   F   OF   NA
« Last Edit: March 02, 2017, 11:36:39 PM by Miodrag Milovanovic »

*

Miodrag Milovanovic

  • Global Moderator
  • Hero Member
  • *****
  • 624
Re: Ocena žanrovske pripadnosti priča iz devedesetih
« Reply #13 on: March 02, 2017, 10:42:12 PM »
Quote
Цењена Либеат, који је то корпус од 300 минијатура, молим подсетите ме, заборавио сам то.

Evo ja ću da vas podsetim. Od 1988 do 1996. godine (vremenski period koji je uzet za razmatranje) objavljeno je preko 950 priča domaćih autora. Jedan broj tih priča nije originalan, ali bar 700 priča je nastalo u tom periodu. Ogroman broj tih priča čine minijature objavljene po različitim časopisima, kao što su Politikin zabavnik ili Večernje novosti, ali bilo je dosta priča i u Emitoru, Meteoru i drugim fanzinima. Ja to ne mogu da obrađujem. Najveći deo tih priča je skromne umetničke vrednosti i praktično nije bitan za ono što pokušavamo da analiziramo. Samo Milan Drašković ima preko 170 objavljenih priča u tom periodu!

Ako vam treba spisak tih priča, mogu da vam pošaljem, ali možete mi verovati na reč. Uostalom, otiđite na sajt znaka sagite i u bibliografiju ukucajte taj period, pa ćete videti šta ćete dobiti..

http://www.znaksagite.com/sfbiblio/

Dakle, da ponovim, ja ne pokušavam da pravim nekakav izbor najboljih domaćih priča ili bilo šta slično. To ćemo raditi u Antologiji, nadam se, već pokušavam da sagledam kretanja u domaćoj žanrovskoj književnosti. Pri tome se ne ograničavam na SF, već razmatram i druge žanrove, jer su pisci koji su gotovo isključivo stvarali SF tokom osamdesetih, krajem te decenije i početkom 90-tih počeli da u SF ostvarenja uvode elemente drugih žanrova, ali i da stvaraju dela koja više nemaju dodirnih tačaka sa SF-om već prelaze u čistu fantastiku.

Ovo je pokušaj da se sagledaju mehanizmi toga i da se razmotri da li je to bilo zbog praćenja stranih trendova, ili zbog nekog drugog razloga.




*

Lidija

  • Administrator
  • Hero Member
  • *****
  • 1.222
Re: Ocena žanrovske pripadnosti priča iz devedesetih
« Reply #14 on: March 06, 2017, 06:50:22 AM »
Već prvi mehanizam “mešanja žanrova” ilustruje priča “Rouzvil” iz TV1.

 
“Rouzvil” startuje sa epistolama, prva u vidu isečka iz intervjua sa jednim profesorom koji kontemplira urbani fenomen napuštenih gradova; druga,  ponuđena u vidu prologa, u vidu novinarskog izveštaja o skorašnjem fenomenu “čudne kiše” u obliku želatinoznih kuglica, povezujući taj konkretno fenomen sa nekim pređašnjim kad su sa kišom padale ribe i žabe.

 Glavni narativni tok uvodi nas u pejzaž Rouzvila, i to preko prvog protagoniste, jedanaestogodišnjeg Meta, koji nas preko svojih razmišljanja posredno upoznaje sa još nekolicinom stanovnika Rouzvila. Nakon toga se uvode šerif i berberin, i njihova komunikacija produbljuje upoznavanja sa stanovništvom Rouzvila:  potom se uvodi grobar, koji je isuviše pijan da primeti kako se krstača na jednom humku pomera. Već u idućoj sceni šerifa obaveštavaju da je telo nesretnog grobara pronađeno napola izjedeno, i tu se uvodi novi protagonista, vlasnica pansiona, koja kontemplira skorašnje pojavljivanje jednog zgodnog stranca koji je skoro po dolasku zaveo njenu kćer Mardžori: iako je pobegla sa rečenim strancem, Merdžori se ubrzo vratila, u visokoj groznici od koje je i preminula. Odmah po pronalasku grobarovog leša, ustala-iz-mrtvih-Mardžori se vraća u pansion i Tili zatiče Mardžori kako jede svoje sestre blizankinje.

 (ovde sledi sekundarni narativni tok u italiku – kratki opis vanzemaljskih spora koje u neuništivoj opni putuju svemirom i padaju na Zemlju u obliku “čudne kiše”.)

 Šerifu pristiže policijska pomoć iz Ričmonda, u liku detektiva Arona Brubeka, koji namerava da izvrši neka kriminalistička istraživanja oko nerazjačnjenih smrti. Slede autopsije i bizarni zaključci istih, a onda i provera groblja. Pominjani berberin Horas Bolton se također razboleva od groznice i priseća se svoje skorašnje transgresije; prošle nedelje je zatekao 14godišnju Gerti pri masturbaciji i ucenio je da se nađu u osami pored jezera. Tokom tih reminiscencija Horas neobjašnjivo umire a njegov leš kasnije zatiču sa još vidljivom erekcijom.  Šerif i Brubek otkrivaju da su svi grobovi na groblju prazni, nalaze i Boltonov leš, dok u isto vreme zombifikovana Gerti posećuje svoju učiteljicu i daje joj na poklon otkunutu mačju glavu, pre no što je zubima rastrgne: pop Hart također kontmplira neke svoje skorašnje erotske transgresije, sve dok ga ne poseti zombifikovan žena o koju se ogrešio.
 
(sekundarni narativni tok nas ovde obaveštava kako su neke od pihtijastih kuglica sa sporama preživele sunčevu svetlost i aktivirale se na organskoj materiji leševa u grobovima.)

 Ujutro šerif i ostatak ekipe otkrivaju dalje užase koje su po Rouzvilu za sobom ostavili leševi iz grobova; doktor ih onda upućuje na jezero, uveren da se neke od želatinoznih kuglica tamo preživele i da se u vodi razmnožavaju. Ekipa sa sobom nosi velike zalihe eksploziva, i uskoro u jezeru otkivaju ogromno čudovište sa pipcima. Shvataju da je čudovište osetljivo na sunčeve zrake, pa otud eksplozivom raznose branu, ne bi li ispraznili vodu iz jezera. Pri tom svi ginu. U tom momentu, celokupno stanovništvo Rouzvila je mrtvo. Priču zatvara upravo 11godišnji Met sa početka, koji autostopira na cesti van Rouzvila: kamiondžiji koji ga je pokupio Met značajno saopštava da će uskoro pasti kiša, a iz načina na koji to izgovara da se naslutiti kako je i on inficiran.



 
Svi SF elementi su ovde prisutni samo uslovno, to u sekundarnoj, italikom datom narativnoj liniji. Ukoliko bi se ti delovi i potpuno zanemarili pri čitanju (zajedno sa epistolama sa prologa), naracija apsolutno ništa ne bi time izgubila, pošto ovi dodaci ni na koji način ne utiču na motivaciju priče, niti na žanrovsku niti na onu psihološku, kad su protagonisti u pitanju.

E sad: ako se izbacivanjem tih 4 pasusa ništa ne gubi u narativnom smislu, šta se njihovim prisustvom dobilo? Pa eto, pasusi su dobro strateški pozicionirani, pogotovo prva dva na samom početku teksta – nude privid SF motivacije. Čak i meni je ova priča ostala u sećanju kao daleko više „esefična“, otud me Mićina klasifikacija isprva malo iznenadila, ali po ponovnom čitanju "Rouzvila", slažem se sa njom potpuno.   

i da, još jedno bitno pitanje: da li je ovo bilo praćenje trendova, i kojih? Mislim da jeste, prva asocijacija pri čitanju je na film Invasion of the Body Snatchers, ali to samo zbog već pominjanih italik-pasusa: unutar glavnog narativa, asocijacije vuku na Kingov Pet Sematary.
« Last Edit: March 06, 2017, 07:45:55 AM by Lidija »