Fantastika
General Category => Domaća fantastika => Topic started by: zakk on January 21, 2022, 04:23:54 PM
-
krenimo i ovo
-
Књижевна историја — часопис за науку о књижевности
Год. 52 Бр. 172 (2020)
Клацкалица једног жанра: између науке и фикције (http://knjizevnaistorija.rs/index.php/home/article/view/141)
Predrag Krstić, Институт за филозофију и друштвену теорију, Београд
Сажетак
У првом делу рада аутор проблематизује потребу дефинисања жанра научне фантастике, излажући аргументе савремених теоретичара који су уверени у неуспех досадашњих покушаја да се то учини. Та настојања се потом представљају кроз ликове карактеристичних представника два приступа дефинисању научне фантастике: историјског и формалистичког. Налази се да историјски приступ не нуди конклузивно одређење тог жанра већ пре, напротив, безобално шири његове границе. У формалистичком приступу запажа се спор тумача који стављају нагласак на одредницу науке и оних који радије потенцирају фикцију приликом покушаја дистинктивног одређења научнофантастичног жанра. У завршном делу рада указује се на могућност помирења фантастике с науком сагледавањем научне фантастике као весника научних открића: научнофантастична пракса може се засновано интегрисати у науку и њену историју уколико се уклоне „сцијентистичка“ и „креативистичка“ предубеђења која томе стоје на путу. Закључак рада сугерише да то помирење није оправдано, интегрисање још мање, уколико укида антагонистичку, али продуктивну напетост научних факата и књижевне фикције.
Утицај окултног на Луиђија Капуану и Луиђија Пирандела (http://knjizevnaistorija.rs/index.php/home/article/view/137)
Mauro Ruggiero, Charles University, Prague
Сажетак
Луиђи Капуана (1839–1915) и Луиђи Пирандело (1867–1936) два су најбитнија италијанска писца на прелазу из 19. у 20. век. Капуана је био писац, песник и новинар под утицајем Емила Золе, покретача натурализма, а такође и један од најистакнутијих присталица веризма у Италији. Пирандело је писао романе, песме, приповетке и позоришне комаде. Добио је Нобелову награду за књижевност 1934. године, а дела су му позната широм света. Оба аутора су била под утицајем западног езотеризма, нарочито француског спиритуализма и теозофије, што се може видети не само у њиховим романима и драмама, већ и у њиховим написима о теорији књижевности и сродним чланцима. У раду говоримо о присуству езотеризма и окултизма у делима ове двојице аутора али и у широј култури Италије поткрај 19. века. На тај начин показујемо колико су те теме важне за разумевање како делâ ових аутора тако и њихових ставова о књижевности, култури и друштву тог времена.
-
Ravan - Podnebesje
Dušan Paučković
U drugoj knjizi trilogije Ravan imaćemo priliku da vidimo glavne junake u novom okruženju. Astralna Ravan postaje izraženiji htonski prostor, dok strah ovladava ljudima u prvoj dimenziji. Sigurnost ne postoji, samo želja za opstankom napredne civilizacije Samrata, koja se našla pred izumiranjem nakon Duranteove borbe sa Bogom.
https://portalibris.rs/knjige/ravan-podnebesje/
-
Jezava
Mladen Milosavljević
„Jezava – voda što utječe u Dunavo pod Smederevom”
(Vuk Stefanović Karadžić, Srpski rječnik, 1818. godina)
Otkad je srpskog jezika, Jezava je mitska srpska reka koja i u imenu nosi prokletstvo. Raščlanjavajući sva značenja njenog imena, dobijamo najsažetiji sadržaj ovog dela.
Knjiga Jezava je po žanru vrhunska folklorna fantastika. U književnom razvrstavanju Jezavu možemo odrediti dvojako: i romanom i zbirkom pripovedaka. Sam autor označava je kao roman, što i jeste u postmodernističkom ključu, složen u dvanaest zatvorenih pripovedačkih celina. U ovim celinama, koje možemo smatrati i poglavljima, izvršavaju se po generacijama, već skoro šest vekova, atavističke sudbine u jednoj livatskoj porodici. U njoj se kao materijalno otelotvorenje prokletstva prenosi predački nož, kome je na dršci urezan heraldički motiv glave divljeg vepra kroz čeljusti probodene strelom.
Autor poglavlja označava rimskim brojevima, ali u svakom od njih kodiran je istorijski nagoveštaj koje godine se zbivanja u tom poglavlju odigravaju. Zbivanja su poređana u obrnutom istorijskom sledu. Ovaj sled nije slučajan, on vaspostavlja romanesknu strukturu poglavlja sistemom kako se potomak seća svojih predaka. Prvo oca, dede, pradede, čukundede… tako nam se čini kao rodoslov sudbina strašnih događaja. Kada bi hronologija bila po redu, bez ikakvih piščevih intervencija, ovo bi bila samo zbirka celovitih i povezanih pripovedaka.
Pisci koji se opredele za teme fantastičkih sadržaja posebno razvijaju svoj dar za fabuliranje i odgovornost za uverljivost pripovedanja. Mladen je te veštine doveo do vrlo zavidnog nivoa, što se jasno vidi u ovom romanu, koji spaja istorijsko i mitološko tamo gde se susreću – u dolini reke Jezave.
Milovan Vitezović
https://www.goodreads.com/book/show/55661607-jezava
-
Neonski bluz
Dejan Stojiljković
Koscenarista serije Senke nad Balkanom i autor bestselera Kišni psi i Leva strana druma
Zbirka priča Neonski bluz donosi nova prozna ostvarenja iz književne radionice jednog od napopularnijih savremenih srpskih pripovedača.
Stojiljković je maestralno povezao priče o ukletom jezeru koje u svojim mračnim dubinama skriva jezivu tajnu, događaje na Kosovu 1999. i incident koji je mogao da izazove treći svetski rat. Pop zvezde prikazuje kao prave heroje koji uspevaju da taj rat spreče ili obične momke iz kraja koji uživaju u fudbalu kao sav ostali svet. Otkriva nam i neobične demonske intervencije u svetu rokenrola, a upoznaje nas i sa mahnitim serijskim ubicom željnim slave i popularnosti. U jednoj priči prenosi radnju u vreme rimskog cara Klaudija Gotskog dok zbirku zatvara potresnom parabolom o bezumlju rata i sudbini pojedinca, smeštenoj u zavejani Lenjingrad pod nacističkom opsadom.
Pripovetka Neonski bluz, po kojoj cela zbirka i nosi naslov, prilika je za još jedan susret sa Nemanjom Lukićem, jednim od omiljenih književnih likova i glavnim junakom kultnog romana Konstantinovo raskršće.
Stojiljković pokazuje svoj raskošni talenat u pisanju priča i povezivanju događaja na vremenskoj liniji koja se prostire od starog Rima do današnjih dana.
https://www.laguna.rs/n4972_knjiga_neonski_bluz_laguna.html
-
Firentinski dublet – Sfumato
Goran Skrobonja i Ivan Nešić
„Knjiga koja se ne ispušta iz ruku. Istorija se vratila da ostane s nama.“ Vasa Pavković
Godina 1889. Posle nekoliko mirnih meseci London ponovo drhti od straha: Trbosekova ubistva su se nastavila, a Skotland jard ne uspeva da pronađe krvoločnog počinioca.
Pomoć može da ponudi samo jedan čovek – isti onaj koji je, deset godina ranije, srpskoj policiji pomogao da pronađe i uhvati serijskog ubicu Savu Savanovića. Čovek po imenu Milovan Glišić.
Ali kralj Milan I Obrenović ima za Glišića još jedan zadatak. U Londonu slavnog pisca čeka misija od čijeg ishoda ne zavisi samo sudbina srpske i britanske krune već sudbina čitavog sveta, misija u kojoj ključno mesto zauzimaju beležnice dvojice najvećih umetnika renesanse, Leonarda i Mikelanđela, iz vremena kada su nakratko radili zajedno u Firenci, poznatije pod nazivom Firentisnki dublet.
„Skrobonja i Nešić majstorski povezuju tajnu istoriju, stimpank i horor u zavodljivu književnu majstoriju u kojoj će uživati svaki ljubitelj fantastike.
Sugestivna naracija zasnovana na poznavanju perioda o kome se piše, intrigantan zaplet i privlačni likovi grade duhovito i zabavno štivo za istinsko čitalačko uživanje.“ Dr Ljiljana Pešikan-Ljuštanović
„Pred kraj XIX veka kakav (ne) poznajemo, markantni srpski pisac Milovan Glišić, zahvaljujući dosetljivosti i spretnosti, rešava misteriozna serijska ubistva u okolini Valjeva i usred Londona. Uzbudljivo štivo rafiniranog stila iz pera domaćih majstora istorijskog trilera.“ Ilija Bakić
https://www.laguna.rs/n4986_knjiga_firentinski_dublet_sfumato_laguna.html
-
Kletva Kainova III - Summus deus
Aleksandar Tešić
"Nekim od anđela dade vlast nad uređenjem sveta, i On im poruči da dobro sprovode svoju vlast, ali usledi da se zli anđeli okrenuše protiv Njega"
- Papije Jerapoljski
Po završetku krvavih događaja u Medveđi, Vukman Goršić kreće u poteru za hodočasnikom koji šalje vojsku pošasti ne bi li probio sanitarni kordon.
Nakon neuspele zasede u Beogradu, suočeni sa nemogućnošću da unište đavolju princezu, car Karlo VI pribegava ubistvu njenog muža i uzima joj sina za taoca... Međutim, zaverenici su u zabludi misleći da lepu Eleonoru drže u šaci... U Beč stiže Pali apostol, predvodnik vojske pošasti, i nastaje nezapamćeno krvoproliće. Za cara Karla VI jedini spas je da pošalje Vukmana Goršića da pronađe i uništi hodočasnika.
U međuvremenu, opet izbija rat sa Turcima, Beograd je sramno predat, a malobrojna družina Vukmana Goršića otiskuje se na neizvesno daleko putovanje. Nastaje trka s vremenom i sa smrću...
https://www.strahor.com/online-store/Kletva-Kainova-III-p177327423
-
Praznik zveri - Zakon krvoljublja
Zoran Petrović
„U mesecima kada nema snega da pokaže tragove zveri, zorom se gleda u travu. Ako je trava bez rose, vampiri su blizu. Sa snegom je, vidiš, kudikamo lakše, pa se zato zimi ređe hajdukuje, a rađe love krvožedi.“
Daleko iznad lenovačkih kuća, na šumovitim proplancima planine Tupižnica, jedan odvažan dečkić, pošao je da traži sestru što se snena izgubila. Te noći, koja će im zauvek promeniti živote, oni postaju svedoci krvave bitke između ljudske vojske i vampirskih hordi.
Dve-tri godine kasnije, posle ubistva Turčina i događaja u Lenovcu obavijenih velom tajni, budući hajduk i vampirdžija Veljko Petrović kreće na put koji će ostaviti neizbrisiv trag u njegovom odrastanju i stasanju u jednog od najvećih junaka koga je Srbija ikada rodila.
Početak je 19. veka i zlo dahija se iz dana u dan uvećava. Na pomolu je Prvi srpski ustanak protiv Osmanlija, ali turski jaram nije sva nevolja što je spopala Srbiju. Narodom kolaju priče o selima koja su preko noći sasvim opustela, a šapatom se pripoveda i o strašnom vampirskom soju – upirima, koji već vekovima uzimaju danak još užasniji nego što su ga uzimali Turci. Danak u krvi i dušama. Bitka sa Jezopojcima u srcu Velikog Sela nadomak Beograda, obuka Veljka Petrovića za borbu protiv nečistih sila, njegovo službovanje kod zloglasnog paše Pazvanoglua i teški zadaci koje mu je postavljao, samo su deo ove čarobne pustolovine, istkane spojem istorijske fantastike i dograđenih ili sasvim izmaštanih folklornih predanja.
Kakav je to vampirdžijski poziv kojim se srpski junak hajduk Veljko Petrović bavio, ko je u to vreme bio vrhovni vođa najstrašnije vampirske vrste koja je ikada hodala zemljinim šarom i kakvog su udela u svemu tome imali zapovednik frajkora i laufera Stanko Arambašić, stari jatak Petronije, vožd Karađorđe i ostale vojskovođe Prvog srpskog ustanka – autor vas poziva da saznate.
http://www.otvorenaknjiga.rs/zoran-petrovic/373-praznik-zveri-4-zakon-krvoljublja
-
Tajna purpurnih zora
Vladimir Kolarić
Izdavač: Everest Media
Upravo je objavljena zbirka priča Tajna purpurnih zora Vladimira Kolarića, u biblioteci „Flamarion“, izdavačke kuće Everest media.
Reč je o kolekciji kratkih priča nastalih na osnovu narodnih pesama i legendi, indoevropske mitologije i hrišćanskih apokrifa. U pričama se traga za osnovnim obrascima na osnovu kojih su nastali ovi tradicionalni narativi, ali i otvaraju ih ka čitanju u kontekstu savremene popularne kulture.
Čitaoci će se susretati sa biblijskim divovima, Nojem i njegovim sinovima, alama, aždajama i vilama, čitavim ciklusima priča o Kraljeviću Marku i hajducima, sa Svetim Savom i Savom Savanovićem, bogom Krišnom i starim Slovenima, susrećući se sa arhetipskim osnovama koje su ih formirala, makar toga ni sami ne bili svesni.
-
Pre vremena čuda
Grupa autora
Priče inspirisane Pekićem
David / Stojiljković / Bazdulj / Arsić / Pantić / Aćin / Žurić / Vladušić / Marojević / Ličina / Tuševljaković / Bajić / Oltvanji / Goldvorti / Ilić / Čolović
Priredio Vule Žurić
Ovom knjigom pridružujemo se obeležavanju devedesete godišnjice rođenja Borislava Pekića. Šesnaest vrsnih domaćih autora, različitih senzibiliteta i književnog izraza, prihvatilo je naš poziv da u slavu jednog od najvećih i najplodnijih srpskih pisaca napiše priče koje će nas, svaka na svoj način, još jednom podsetiti na Besnilo, Vreme čuda, Zlatno runo, Godine koje su pojeli skakavci, 1999, Pisma iz tuđine i mnoge druge Pekićeve knjige koje su, ispostavlja se, danas mnogo aktuelnije nego što su to bile u vreme kada su nastajale. Pred vama je zbirka priča, svojevrsni omaž i potvrda duboke odanosti piscu koji je svoj život i obimno delo u potpunosti posvetio beskompromisnoj borbi za čovekovo pravo na slobodu mišljenja.
https://www.laguna.rs/n4788_knjiga_pre_vremena_cuda_laguna.html
-
Besan 2
urednica: Marija Miketić
Slovensko slovo, 2020
U ovoj knjizi ambiciozne pripovetke mladih autora iz regiona u žanrovskom ključu fantastike i horora pokazuju veliku vitalnost i uticaj književnosti strave i užasa na stvaraoce koji tragaju za sopstvenim glasom i izrazom, neretko uspevajući da kroz izmaštane priče predstave sliku naših svakodnevnih strahova i teskoba na relevantan, osoben i svež način. Ovo su autori na koje valja obratiti pažnju, a njihova proza će vas uplašiti, šokirati i – možda ono najvažnije – naterati vas da se zamislite, posle katarze koju uvek donosi dobra horor priča.
– Goran Skrobonja, pisac
Knjiga sadrži 12 jedinstvenih ilustracija slikara Miroslava Todorovića Todora, koje kroz žanr fantastičnog nadrealizma umetnički dočaravaju osećaj straha.
Nenad Mitrović - Topli vetar nad Sibirom
Goran Kremenović - Kraljica iglica
Zora Davidović - Procep
Nataša Vajić - Spavaj sada, dušo
Ivana Milaković - Mirkova drijada
Milan Simić - Još jedan rez
Snežana Kanački - Deus ex machina
Eric Johansson - Sve samoubojice idu u raj
Radovan Petrović - Pas nikada na zaboravlja
Ivan Rogošić - Poslednji krvavi mesec
-
A Walk in a Darker Wood: An Anthology of Folk Horror
https://www.amazon.com/dp/1732683972/
Oxygen Man Books
Edited by: Duane Pesice, Gordon B. White, Sarah Walker
Featuring poems and short stories by:
Chelsea Arrington
Hayley Arrington
Adam Bolivar
Phil Breach
Scott J. Couturier
Ashley Dioses
S. L. Edwards
Maxwell I. Gold
John Linwood Grant
Jill Hand
John H. Howard
Shayne K. Keen
David Myers
K. A. Opperman
Duane Pesice
Rachel E. Robinson
A. P. Sessler
Russell Smeaton
Sarah Walker
Gordon B. White
Can Wiggins
Ivan Zoric
-
Bezdušnici
Lazar Komarčić
PortaLibris, 2020
van konkurencije iz očiglednih razloga :D
U celokupnom književnom stvaralaštvu Lazara Komarčića roman Bezdušnici možda najbolje ilustruje levo orijentisane socijalne stavove svog autora. Oštra društvena kritika usmerena je protiv korumpirane vlasti, sudstva i policije, koji štite interese pohlepnih bogataša, ali i protiv naivnih seljaka koji svojim nerazumnim postupcima postaju žrtve zelenaša. Kao poseban društveni problem ovde se ističe zlo koje je posledica naše ravnodušnosti i ignorisanja nepravde i tuđe nesreće samo zato što njima nismo lično pogođeni.
Iako se romani Lazara Komarčića danas čitaju u ključu žanr-romana, pre svega naučnofantastičnog (Jedna ugašena zvezda) i kriminalističkog (Dragocena ogrlica, Dva amaneta i Prosioci), oni svi imaju zajedničku odliku: sve su to romani sa društveno angažovanom idejom. Ova ideja može se opisati, u jednoj reči, kao ravnopravnost. Bilo da se radi o klasnim, statusnim ili rodnim pitanjima, Lazar Komarčić se zalagao za jednakost, socijalnu pravdu i bolje društveno uređenje. Njegov roman Bezdušnici u potpunosti je posvećen socijalnoj tematici.
Osnovna tema romana Bezdušnici su brige i nevolje koje su snašle čuvenu i „bogatu” Mačvu. U tradiciji srpskog realističkog romana i seoske pripovetke nalazi se pripovest o nevoljama koje pogađaju jednog tipičnog srpskog seljaka, pa možemo reći da se Lazar Komarčić oslanja na Glišića, Janka Veselinovića i druge majstore realizma. Opisuju se sudbine mačvanskih seljaka u senci korumpirane sprege vlasti, policije i sudstva koja štiti samo interese bogataša, odnosno svet koji čine kaišari, zelenaši, izjelice, podlaci, protuve, žbiri i ostale kreature što se zovu – talog društveni.
Slika sveta koju Lazar Komarčić daje u romanu Bezdušnici duboko je pesimistična, jer to je društvo u kome nema pravde, nema zaštite za slabe i siromašne, a kako sam naslov romana sugeriše, nema ni empatije ni saosećanja okoline za nevolje pojedinaca. Sam kraj romana ne samo što ne donosi trijumf dobra, već i taj jedini pozitivan junak, onaj koji ima sve osobine vrednog srpskog seljaka i koji jedini pokušava da nekom drugom nesebično pomogne – strada.
Oštroj kritici nisu izloženi samo pripadnici „društvenog taloga”, izopačene sudije, nemoralni opštinski činovnici i beskrupulozni zelenaši već i sami seljaci koji svojom naivnošću upadaju u mreže dugova i propadaju zbog sopstvene nepromišljenosti. Čitav ovaj svet kao da je zasnovan na poslovici da je za trijumf zla potrebno samo da dobri ljudi ne urade ništa. Društvo u ovom romanu nije dovedeno do ruba propasti, već mu od samog početka nema pomoći, što donosi izvesnu tragičnu notu; čak i ti „dobri ljudi”, oni ljudi koji bi mogli da pomognu, okreću glavu od očiglednih nepravdi i nepočinstava, smatrajući da nevolje drugih nisu i njihov problem.
Socijalna nepravda i nejednakost, jaz između moćnih i nemoćnih, bogatih i siromašnih moraju se posmatrati kao problemi čitavog društva, za koje su odgovorni svi njegovi članovi – poruka je romana Bezdušnici. Ideja Lazara Komarčića je da se opšti društveni problemi mogu prevladati samo zajedničkim zalaganjem svih pojedinaca.
Podsećamo da su u okviru edicije Otrgnuto od zaborava reizdate i drugi zanimljivi romani srpskog realizma, kao što su: Simo Matavulj (Uskok, Bakonja fra Brne), Anđelko Krstić (Trajan) Janko Veselinović (Borci, Seljanka, Hajduk Stanko, Junak naših dana), Svetolik Ranković (Seoska učiteljica, Gorski car, Porušeni ideali) i mnogi drugi. Svi naslovi dostupni su na sajtu Portalibrisa i moguća je online kupovina knjiga.
-
Smeh u travi: Priče o Drugima
Ivana Milaković
Balkanski književni glasnik, 2017 i 2020 (u 2017 je separat u okviru trobroja 30-31-32, 2020. je samostalno izdanje)
Drugi može biti osoba drugačije nacionalnosti,
veroispovesti, roda. Drugi može biti vanzemaljac, biće
iz ko zna koje dimenzije, vila, životinja, biljka, zver.
Drugi može biti i vaše sopstveno dete, majka ili otac.
Drugi su svi koji nisu ja.
Ovo su priče o Drugima, i našem odnosu prema njima.
https://en.calameo.com/read/003750015752729340e0d
-
Preci i potomci
Lazar Komarčić
PortaLibris, 2020
2020; Broširani povez; ćirilica; 21 cm; 186 str.; 978-86-7818-548-9;
Preci i potomci Lazara Komarčića prikazuju stvaranje nove srpske države 1815–1830. godine. Borba za narodna prava Miloša Obrenovića sa turskim moćnicima trajala je decenijama, a sve što su slavni preci činili za sticanje „političkog krova nad glavom Srbije” živopisno je opisano kroz dijaloge, dinamičnu radnju i uverljive slike u ovom romanu. Otkrićete intrigantne zavere na dvoru, kako je nekada izgledao Beograd, kako je Dorćol dobio ime, s kim je sve pregovarao Miloš Obrenović… Roman je i podsetnik za mukotrpan put oslobađanja od turskog jarma, a autor je težio da čitaocima što vernije opiše to vreme.
-
Međuprostorje
Dalibor Tomasović
Agora, 2011
zabraniti ovakve tekstove o knjigama:
Prva prozna knjiga koja otvara novu Agorinu biblioteku „33” posvećenu promociji mlađih književnih stvaralaca! Roman kojeg odlikuje originalnost, tj. „samosvojnost”, budući da je reč o jednom osobenom rukopisu sa apsolutno ličnim pečatom, kojim je autor ostvario možda i najveći izazov hermetičnog pisca – da ispriča Priču, ali da pritom ne odustane od zaumne lavirintske forme, da tekst prožme intertekstualnim, metatekstualnim i hipertekstualnim pasažima, i stvori rukopis koji korespondira sa postulatima ergodičke književnosti. Između zaumnog, autopoetičkog, prizivajući sopstvene filozofije postojanja, stvarajući onu Bartovsku „eksploziju teksta” ovaj roman sasvim smelo promoviše visoku literarnu i estetsku vrednost savremenog stvaralaštva vodeći poetički dijalog sa dobropoznatim imenima eksperimentalne književnosti poput Danijelovskog, Džojsa, Pinčona, Pavića, Radovanovića itd...
https://medjutim.dnk.org.rs/dalibor-tomasovic-medjuprostorje-dete-pukotina/ (https://medjutim.dnk.org.rs/dalibor-tomasovic-medjuprostorje-dete-pukotina/)
Од јаловости, празнине „звечања“ Међупросторје и његов јавни аутор Д. бежи жанровском инфузијом нео-ноар детективског заплета и примесама SF мотива и езотеризма на које упућују и црно-сребрне корице романа.
-
Dragocena ogrlica
Lazar Komarčić
PortaLibris, 2011
Prvi roman Lazara Komarčića, Dragocena ogrlica (1880), nastao je pod uticajem Viktora Igoa, kao jednog od velikih uzora ovog autora. Iako je ovo svojevremeno veoma popularno delo u osnovi društvena kritika usmerena protiv sprege vladajuće klase i korumpiranog sudstva, ono je prvenstveno roman zagonetke i misterije. Dok traje sudski proces utvrđivanja vlasništva nad dragocenom ogrlicom, počinje da se odmotava klupko intriga i zločina koji su unesrećili jedan ljudski život. Na putu do istine i pravde, Flaviju će pomagati još jedna figura obavijena velom tajne.
2020; Broširani povez; ćirilica; 21 cm; 193 str.; 978-86-7818-544-1;
-
Moj kočijaš
Lazar Komarčić
PortaLibris, 2011
Roman Moj kočijaš (1887) delo je od visoke književne vrednosti, ali i od visoke vrednosti kao dokument epohe. Prvobitno je bio nazvan „Slikama 1883. godine”. Zapravo, ovaj roman i jeste slika Srbije iz 1883. godine pred Timočku bunu, odnosno slika naprednjaka, liberala i radikala u borbi za opštinsku vlast. Lazar Komarčić, koji je i sam bio naprednjak, predstavlja nam kroz likove i događaje u romanu jednu od najsnažnijih kritika radikalizma: „Ta sorta radikalska – ako ne misliš kako ona misli, ako ne govoriš kako ona govori, ako ne grdiš koga ona grdi, ako ne hvališ koga ona hvali, onda si propao!”
2020; Broširani povez; ćirilica; 21 cm; 225 str.; 978-86-7818-550-2;
-
Prosioci
Lazar Komarčić
PortaLibris, 2011
Prosioci (1905), poslednji roman Lazara Komarčića, u središte radnje postavlja pitanje šta se događa u jednom društvu kada mlada, nezaštićena devojka postane naslednica ogromnog bogatstva. Jedini način da se Anđelija izvuče iz kandži svog pohlepnog staratelja, da se oslobodi brojnih neželjenih prosaca i da sama odlučuje o svojoj udaji može biti samo sudsko rešenje koje je lišava nasledstva.
Svoje progresivne društvene stavove Lazar Komarčić zastupaće i u ovom romanu, zalaganjem za ravnopravnost polova, odnosno za izjednačavanje muškaraca i žena u naslednom pravu.
2020; Broširani povez; ćirilica; 21 cm; 97 str.; 978-86-7818-545-8;
-
Mučenici za slobodu
roman iz narodnog života Bosne i Hercegovine
Lazar Komarčić
PortaLibris, 2011
Mučenici za slobodu (1907) delo je Lazara Komarčića koje pokazuje da je on u svojih jedanaest dela bio pre svega okrenut pisanju romana. Ovaj roman zaslužno je nagrađen od strane Srpske kraljevske akademije za najbolje pripovedačko delo. Lazar Komarčić čitaocu kroz Mučenike za slobodu predstavlja narodni život Bosne i Hercegovine u vreme Omer-paše Latasa. Na jedan veoma ozbiljan način, uz patriotsku tendenciju, ali i kroz motive ljubavi i osećajnosti prikazan je narod različitih vera, koji će jedino jedinstvom i složnošću uspeti Bosnu i Hercegovinu da dovede do slobode.
2020; Broširani povez; ćirilica; 21 cm; 276 str.; 978-86-7818-546-5;
-
Vulkansko ostrvo
Bogdan Maksimović
Izdavač: Čigoja
Sve priče na stranicama knjige „Vulkansko ostrvo“ pripadaju svetu fantastike, mistike, virtuelnosti, pa i nadrealnosti, u čemu je pokatkad, samo diskretnom asocijativnošću, Bogdan Maksimović blizak svetskim klasicima, najpre onim koje pominje u pojedinim pričama (Franc Kafka, Oskar Vajld, Edgar Alan Po...). Drag mu je koncept mozaik- proze, priče koja nastaje zbiranjem fragmenata, spletom realnog i irealnog, da bi potom sve na kraju „izraslo“ do posve zaokružene celine, kada ulančavanjem fragmenata (realnost, san, pismo, dnevnička beleška, ili zapis sa putovanja, veoma sugestivni erotski san, intima, ljubav, stvarna, ili ona (samo)doživljena u virtuelnom svetu...) nastaju ove priče koje krajem ostavljaju utisak da im se više nema niti išta dodati, a ni oduzeti.
David Kecman Dako
Bujnih karaktera, melanholični ili razočarani, tek, junaci Maksimovićevih povesti grade svoj osobeni svet. Svaka priča je mali roman, skica nečije sudbine, portret za sebe…Junaci su, čini se, neprilagođeni, poput Kamijevog Mersoa, i sami stranci među ljudima. „Šta ću ja ovde?“ izgovara junak priče „Godišnjica mature“. U toj rečenici sublimirana je sva tuga i jad egzistencijalističke neostvarenosti. „Ovde“, to ne znači samo biti na toj godišnjici, značenje reči raste, širi se, nadrasta fabulu. To je krik nesrećne i suvišne jedinke. Šta će on u tom gradu, na toj planeti, zašto je još u životu? Njegov tragizam prosto viče iz tame pripovetke. Stvarne i metaforične.
Aleksandra Mišić
2020; Broširani povez; ćirilica; 21 cm; 178 str.; 978-86-531-0572-3;
-
Dukat za Lađara
Dejan Stojiljković
Lagun, 2020
Nastavak romana Olujni bedem
Nakon bitke na Pločniku, u kojoj je srpska vojska nanela težak poraz Osmanlijama, krajiški vojvoda Ivan Kosančić, koji je u toj bici ranjen, povlači se na svoje imanje. Svestan da sledi tek kratkotrajno primirje i da se senka neizbežnog rata nadvila nad srpskom kneževinom, vojvoda kosanički odlučuje da dovede u red svoj posed pre nego ga knez Lazar pozove u novi rat.
Jedne večeri do njega dolazi zao glas iz sela. Đurđija, smerna i lepa devojka prema kojoj je Kosančić gajio posebnu naklonost, oduzela je sebi život. To među sebre i gospodu unosi nemir koji prerasta u sujeverni strah. Naročito kada posedom krenu da kolaju priče kako se Đurđija vratila iz mrtvih.
Rešen da stane na put strahu i praznoverju, iako sa još nezalečenim ranama na telu i duši, Kosančić se suprotstavlja sopstvenom narodu i čoveku koji ga predvodi – fanatičnom svešteniku ocu Milutinu. Međutim, tragajući za razlogom Đurđijinog samoubistva Kosančić shvata da se iza svega krije i dugo skrivana istina.
https://www.laguna.rs/n4745_knjiga_dukat_za_ladjara_laguna.html
-
Perun
Nenad M. Arsić
Izdavač: Čigoja
„Perun” je roman o predistoriji ljudske civilizacije, o pradavnim događajima skrivenim u velikim dubinama sinjih mora, priča o vremenima kada su bogovi hodali Zemljom.
Ovo je priča o dve besede boga Peruna, priča o dva rata, o sukobu dve rase, ljudske i neljudske, o dva izgubljena kontinenta, o dve planetarne katastrofe, padu dve lune na planetu Zemlju i dva potopa koji su promenili tok ljudske istorije.
To je mitološka priča o ne zna se kada započetoj i nikada nedovršenoj borbi svetlih i tamnih sila, ljudi i neljudi.
2020; Broširani povez; ćirilica; 20 cm; 386 str.; 978-86-531-0555-6;
-
Paganin
Boban Knežević
Na Avali, ispod drevnog Žrnova, dečak se susreće sa nedokučivim... U Lajpcigu, na studijama, mladića upoznaju sa slovenskim šamanima i okultnim ritualima... Nedra afričke pustinje, kraj Bizerte, kriju užase veće od strahota Velikog rata... Balansirajući na oštrici između istorijske proze i lavkraftovske kosmičke strave, roman Bobana Kneževića daje jedinstven uvid u usude sa kojima se suočavamo. (Miodrag Milovanović)
Paganin je uzbudljiv i inteligentan splet povijesti i fantastike, „klackalica između stvarnosti“ i vizije autora koji nas korak po korak uvlači u nemoguće, kao što je susret najkontraverznijeg svijetskog magičara i srpskog povjesničara religije. Nemoguće, zahvaljući vještom stilskom realizmu autora, postaje moguće. Iracionalno, vizija misterioznih nestalih civilizacija, postaje racionalno, možda čak i dio povjesti planete Zemlje o kojoj ništa ne znamo. (Veronika Santo)
http://www.znaksagite.com/knjizara/index.php?id_product=411&controller=product
-
Noć arhangela
Vlada Arsić
Laguna
Beograd, jul 1968. godine. Iako eksplozija bombe u bioskopu 20. oktobar nije fizički povredila studentkinju Milicu Miletić, u mislima joj je otvorila Pandorinu kutiju potisnutih događaja, uključujući i one iz porodične istorije. Dok većina lekara klinike na kojoj je Milica smeštena smatra da je reč o prvim znacima teškog duševnog oboljenja, njena čukunbaba s užasom shvata da potomkinja u svojim vizijama otkriva strašne tajne njihove familije i krvne veze s porodicom Obrenovića. Stanje glavne junakinje se pogoršava, ali mudra starica uporno ćuti i čeka na svoj kraj nadajući se da će se time sahraniti i istina. Možda bi tako i bilo da slučaj nije zainteresovao novinara rešenog da konačno razotkrije davnašnju i temeljno skrivanu enigmu.
Noć arhangela je istorijska drama koja, posredstvom sećanja jedne starice i vizija njene praunuke, opisuje najkobnije trenutke u životu vladara obe srpske dinastije – Karađorđevića i Obrenovića – i neznani rasplet njihovog sukoba. U rasponu od dva veka autor nas vešto vodi kroz najznačajnije događaje srpske povesti, pokazujući da gotovo svi događaji iz sadašnjosti imaju dalekosežne istorijske korene.
-
Miloš Jocić: LAB TEKSTA
Agora
Miloš Jocić (1988, Novi Sad) asistent na Odseku za srpsku književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Urednik časopisa Međutim, DNK (medjutim.dnk.org.rs), književnog magazina Društva novosadskih književnika.
SADRŽAJ:
Prva zbirka Stanislava Vinavera. Kako je pesnik krenuo od krnjeg simbolizma a stigao do (neo)aavangarde
Ljubiša Jocić: nadrealista + signalista
YU scena vizuelne poezije
VV/VR. Ime, teorija i istorija vokovizuela Vladana Radovanovića
Ezoterija rođenja. O nekim vokovizuelnim delima Vladana Radovanovića
Dete u nemogućem gradu (Fantastika, dečije & postmoderno u: Vojislav Despotov, Petrovgradska prašina)
Banatski čudovištorijum kapetana Despotofa (Folklor, ezoterija & postmoderno u: Vojislav Despotov, Andraci, jepuri i ostala najvažnija čudovišta Petrovgrada i srednjeg Banata)
Alien PTT (Re: Međuzvezdana grafička poema Kiborg Miroljuba Todorovića)
Antienciklopedija u delu Save Damjanova
Rebuspoezija Dušana Pop Đurđeva (v1.0 i v1.8)
Technošprahe. O postkiberpankizmu romana Led/Na satelitu Ilije Bakića
Nadrealne i okultne mašine. Avangardni i stimpank elementi u Unezverijadi Ilije Bakića
-
"Princeza u oblutku"
Ranko Pavlović
Odysseus, 2020
Knjigu Princeza u oblutku čine bajke:
Kraljica iz potoka
Princeza u oblutku
Čudotvorni orah
Trava života
Čini zlog čarobnjaka
U kandžama crne ptičurine
Bajka o Kralju Šuma i Kraljici Reka
Izvor svetlosti
Moć divlje oskoruše
Knjiga mudrosti
Princ u cvetu perunike
Priča o Budišinoj sreći
Zvezda Padalica i Svetlucavi Svitac
Čarobna jabuka
Bajka o smrznutoj ptici
Rosana
Svirala od ružinog drveta
Zloba zlog šumskog duha
Četvrti prosac
Ogledalo
Zmijan i Zmijailo
Siromašak pobedio zmaja
Priča nadmudrila aždaju
Princ od Belog Luka
Kako su se zavoleli gorostasna devojka Jelena i patuljak Mališa
Krilati konj
Dve velike ljubavi
-
Časopis Kultura 168/2020
Temat Fantastično u kulturi, priredio Mladen Jakovljević
Mladen Jakovljević
UVODNA REČ PRIREĐIVAČA
Tijana Tropin
ŠUMA SA STAZAMA KOJE SE RAČVAJU
Mina D. Lukić
FILMSKE LOKACIJE KAO MESTA SEĆANJA
Jovana Nikolić
SIMBOLIZAM I IMAGINACIJA SREDNJEVEKOVLJA
Arijana Luburić Cvijanović
MAGIJA, REALIZAM I REKA IZMEĐU
Danijela Petković
O ČEMU SANJAJU MAČKE?
Aleksandra Blatešić
IMAGINARNI PROTAGONISTI FRAZEMA SAVREMENOG ITALIJANSKOG JEZIKA
https://www.casopiskultura.rs/casopisi/%d1%84%d0%b0%d0%bd%d1%82%d0%b0%d1%81%d1%82%d0%b8%d1%87%d0%bd%d0%be-%d1%83-%d0%ba%d1%83%d0%bb%d1%82%d1%83%d1%80%d0%b8-%d0%ba%d1%83%d0%bb%d1%82%d1%83%d1%80%d0%b0-%d0%ba%d1%9a%d0%b8%d0%b3%d0%b5/
-
"Knjiga odraza"
Miloš Mihailović
AVKF, 2020
Zbirku čini dvanaest pripovesti pisanih u ključu horora i fantastike, od kojih je određeni broj već objavljen u različitim regionalnim zbirkama i časopisima (Refesticon, Marsonic, Fantasticon, UBIQ, Nova Galaksija).
-
Rival vječnosti
Dušan Jabučanin
Zlatna gora, 2020
‘Roman Rival vječnosti, njeguje ne samo osnove žanra epske fantastike, gdje se u prvi plan postavlja junak, mitologija, stvaranje novog svijeta koji će biti dostojan stvaranja legendi, već brine i o drugim kodovima i žanrovima koje implementira u svoju srž’. Modelovanje i remodelovanje tradicije našlo je svoje mjesto u ovom romanu, a sve pod velom borbe dobra i zla.
https://zlatnagora.wordpress.com/2020/09/21/dusan-jabucanin-rival-vjecnosti/
-
Časopis Kultura 167/2020
Rubrika Istraživanja - uticaj naučne fantastike na savremenu kulturu
Nenad Perić
UVODNA REČ PRIREĐIVAČA
Ljiljana Gavrilović
DA LI JOŠ NEGDE ŽIVI NADA
Vesna Perić
STATUS – KOMPLIKOVANO
Mirko Stojković
UMIRANJE U VIDEO IGRAMA
Nenad Perić
ODNOS NAUČNE FANTASTIKE I OGLAŠAVANJA
Katarina Kaplarski Vuković
BLEJD RANER 1982
https://www.casopiskultura.rs/casopisi/%d0%b8%d0%bd%d1%81%d1%82%d0%b8%d1%82%d1%83%d1%82-%d0%bb%d0%b5%d0%b3%d0%b0%d1%82%d0%b0-%d0%b8-%d0%ba%d1%83%d0%bb%d1%82%d1%83%d1%80%d0%bd%d0%b0-%d0%bf%d0%be%d0%bb%d0%b8%d1%82%d0%b8%d0%ba%d0%b0-%d1%83/
-
Вештица и вила и друга бића у нашем народном веровању и предању
Вампир и друга бића у нашем народном веровању и предању
др Тихомир Ђорђевић
Talija izdavaštvo, 2020 - reizdanja
https://www.talijaizdavastvo.rs/korpa/domaca-knjizevnost/163-dr-tihomir-djordjevic-vestica-i-vila-i-druga-bica-u-nasem-narodnom-verovanju-i-predanju.html
https://www.talijaizdavastvo.rs/korpa/domaca-knjizevnost/125-dr-tihomir-dordevic-vampir-i-druga-bica-u-nasem-narodnom-verovanju-i-predanju.html
-
Izveštaj o kugi / Čovek koji je živeo u snovima
Radoslav Petković
reizdanje / Laguna 2020
https://www.art-anima.com/radoslav-petkovic-izvestaj-o-kugi-covek-koji-je-ziveo-u-snovima/
https://www.laguna.rs/n4839_knjiga_izvestaj_o_kugi_covek_koji_je_ziveo_u_snovima_laguna.html
-
"Sentimentalno vaspitanje junaka romana"
Đorđe Pisarev
Izdavač: Agora
Nije istina da Pisac mora da zna baš sve vezano za književnu tvorevinu koju je stvorio. Ne mora da ima baš takvu kontrolu nad (svojim) junacima: valjda su i oni zaslužili da imaju poneku tamnu, skrivenu stranu?
U novoj knjizi priča, izrazito metaproznog impulsa i u živom intertekstualnom dijalogu sa dobropoznatim imenima svetske književnosti – Tolkinom, S. Kingom, Murakamijem, Dikensom, Tvenom, Zebaldom, Gejmenom, Dž. Ostin, A. Kristi, Asimovim, Melvilom, Lorkom, Hajnlajnom i dr, pa sve do povratka „razgovoru“ i sa sopstvenim autorskim „ja“, Đorđe Pisarev otvara vrata ličnoj (s vremena na vreme autoironičnoj i humornoj) autopoetičkoj viziji „sentimentalnog vaspitanja junaka romana“.
I dok se negde u palimpsestima teksta naziru Dikensov Dejvid Koperfild, Geteov Vilhelm Majster, Volterov Kandid, Fildingov Tom Džouns ili pak Manov Čarobni breg, sada u jednom sasvim novom postmodernom spisateljskom činu dekonstrukcije, Pisarev aktivira žanrovski eksperiment sa romanom o umetniku (künstlerroman) i ukršta ga sa sopstvenim odnosom prema procesu pisanja, koji kao rezultat čitaocima nudi jasnu ideju o moći književnosti i njenom statusu.
Čitav niz ulančanih karika iz suptilnog sistema narativne strategije, a sa akcentom na Junaku, i to ponajviše junaku (bildungs) romana slažu se, uz tihi klik(taj) u zaumnim, duhovitim i maštovitim sklopovima (sentimentalnim slapovima emocija), a radoznali čitalac ove minijaturne novele savladavaće „stepenik po stepenik“, idući u korak sa samim piscem, uz nezaobilazno „zadovoljstvo u tekstu“ – dobijajući tako estetsku, ali i teorijsku sliku o delovanju proze/priče na ljubitelje umetnosti, to jest: života!
Đorđe Pisarev (1957) jedan od najznačajnijih savremenih srpskih pisaca, urednik novosadskog Dnevnika, autor 21 prozne knjige, od kojih posebno preporučujemo I noć se uvukla u njegovo srce, Velika očekivanja, U kuhinji sa Zevsom, Stanica za lov na kitove…
-
Utopija i distopija u srpskoj prozi druge polovine dvadesetog veka
dr Monja Jović.
http://www.ikzs.com/index.php?stranica=opis&knjiga=545
Studija Utopija i distopija u srpskoj prozi druge polovine XX veka bavi se zapostavljenim delom naše književne baštine, donoseći uzbudljivo akademsko istraživanje koje ukazuje da se i naša književnost uključivala u svetske tokove kad je u pitanju ovaj u XX veku veoma prisutan i popularan žanr. Pored tumačenja korpusa domaćih dela, studija donosi pregled najrelevantnijih teorijskih uvida u žanr, te stoga predstavlja koristan izvor za svakoga koga interesuje izučavanje naučne fantastike, pod čijim se okriljem razvijala moderna utopija i njen nezaobilazni distopijski antipod. Ljubitelje neistraženih prostora naše književnosti knjiga uvodi u neobične, dosad netumačene ili malo tumačene svetove naših pisaca: Đorđa Jovanovića, Vladana Desnice, Eriha Koša, Ivana Ivanjija, Borislava Pekića i Vojislava Despotova. Njihove raznorodne poetike, stvarane u istorijskom rasponu koji se poklapa sa usponom i padom jugoslovenske socijalističke utopije, oblikuju dinamično viđenje ovog duboko subverzivnog žanra i dokazuju da ne postoji oblast naše književnosti bez relevantnih glasova – postoje samo nedovoljno upoznati i tumačeni književni svetovi. (Monja Jović)
-
"Nebeska zvona"
Boris Mišić
http://www.presing.org/boris-misic-nebeska-zvona/
-
"Klopka i druge priče"
Goran Skrobonja
https://www.laguna.rs/n4618_knjiga_klopka_i_druge_price_laguna.html
Zbogom, moja gospo iz razigrane vode
U potrazi za ukradenim vremenom
Zeleno, volim te, zeleno
Više od igre
Vesna, Stribog i Zov Homolja
Sloboda se kaže glad
Leonardova kutija
Crna tajna Belog brda
Katmandu
Kameni vrt
Juče je bio novi dan
Klopka
Pogovor – dr Ljiljana Pešikan-Ljuštanović
-
Đubre
Marko Vidojković
18+
„Neodoljivo duhovito, nemilosrdno cinično, hrabro i muževno. Marko Vidojković najveći je frajer naše književnosti.“ Ante Tomić
„Zastrašujuće i privlačno u isto vreme, to je utisak koji ostavlja Đubre.“ Goran Marković
„Vidojković ponire duboko u psihopatologiju neimenovanih likova koji su iz sjene u velikoj mjeri preoblikovali posttranzicijska društva na ovim prostorima. Posebna vrijednost ovog romana je lik Dragiše, pripovjedača romana, sive eminencije predsjednika Srbije, ’srpskog Psiha’, u kojega je Vidojković ugradio sve negativne stereotipe o Srbima, one koje drugi gaje o njima, ali i one koje oni sami stvaraju o sebi.“ Josip Mlakić
„Vidojkoviću je uspelo da od jednog izopačenog predloška iz stvarnog života, od najgorih glumaca i bizarnog scenarija napravi odličan roman.“ Jelena Lengold
„Đubre nije istorija bolesti društva, nego plastično prikazan suludi i ekstatični kraj. Euforija raspadanja do posljednjeg daha.“ Faruk Šehić
„Krajnje proročanski tekst o ostvarenju pornoholokausta u Srbiji Galaksiji.“ Nenad Racković
„Mare poseduje redak dar da ovaj beli grad vidi onakvim kakav on odavno jeste: Dragišin.“ Boško Ćirković Škabo
„Furiozan ritam, politička nekorektnost (najzad!), iščašeni crni humor... Ko je voleo Marka Vidojkovića, posle ove knjige voleće ga još više.“ Miroljub Stojanović
„Ja da sam predsjednik Srbije i da živimo u romanu Farenhajt 451, prvo bih spalio Đubre.“ Predrag Ličina
https://www.laguna.rs/n4862_knjiga_djubre_laguna.html
-
Pukovniče, stoj!
Mira Satarić
Priča o Pukovniku je omaž knjiškim i filmskim detektivskim junacima pedesetih godina prošlog veka, nadopunjena savremenom tematikom. Danijel P., operativac Nivoa devet, sa kodnim imenom Pukovnik, upravo je kao i likovi kojima je posvećen – poput Bogarta ili Trejsija, junak nalik onim iz starih filmova koji je ’uvek tu da nekako spase stvar’, čak i kada se, po ko zna koji put zapitamo, da li je taj svet, i njegov moral i etika, vredan spasavanja. U svetu kojim vladaju farmaceutske korporacije i gde je čovek samo roba kao i svaka druga, postavlja se pitanje da li je promena ikako moguća? Da li će se ostvariti reči jedne od junakinja romana da svet neće srušiti revolucija, već obični, mali čovek ili je rešenje ipak negde drugde?
Pred vama je roman čudne, mozaičke strukture – tu su priče unutar priča, sećanja umetnuta u glavni tok i naizgled nepotrebna skretanja i namerne diverzije koje odvlače pažnju od tog glavnog toka. Ali ako pažljivo čitate, nećete ostati uskraćeni ni za jedan odgovor
https://fantasticnivodic.com/product/pukovnice-stoj-mira-sataric/
-
nisam siguran:
https://www.knjizara.com/Paranoja-Barona-Aldina-Bosko-Krstic-158789
https://www.knjizara.com/O-zlatu-ljudima-i-psima-Josip-Mlakic-158658
https://www.knjizara.com/Bljuzga-u-podne-Predrag-Licina-158367
https://www.knjizara.com/Fibonacijev-gambit-Milan-Pasanski-158239
https://www.knjizara.com/Izgubljeni-grad-Vladan-Matic-157906
-
Predrag Ličina je Hrvat, da li i njih računamo? Josip Mlakić isto.
Fibonačijev gambit i Izgubljeni grad mi liče da su fantastika koliko i Komarčić.
Paranoja Barona Aldina bi lako mogla da bude fantastika, Arhipelag je izdaje više nego što želi otvoreno da prizna.
-
Računamo Hrvate ako su iz Srbije, što ovde nije slučaj, nego su preuzeta (ako ne i prevedena) dela.
Ne znam šta bih ti rekao ako je u Srbiji prvo izdanje.
To mi je i problem sa ovim regionalnim zbirkama, uzimam autore iz Srbije kao da su objavili u Srbiji, a nisu.
Ali ok, ovo je samo spisak, nek trpi.
-
Ubiq 27 (studeni 2020)
304 str.
Nakladnik: Društvo za znanstvenu fantastiku “SFera”, Zagreb
Dizajn i priprema: Melina Mikulić
Naslovnica: Melina Mikulić i Goran Paulin
Novele
Ed Barol: Točka ulaska
Josip Ergović: Solarna orbitalna lanterna
Vedrana Tortica: Cesta za Liliput
Ivana Kršić: Obel
Stevan Šarčević: Lun i čuvari hrama
Kristijan Novak: Svjetlo je na kraju tunela
Dorotea Kovačićek: Djevojka sa suncem u očima
Radovan Petrović: Pravi sam pas
Vedrana Čolić: Jaslav u potrazi za magičnim cvijetom
Dinko Štimac: Čama
Lada Vukić: Gospodarica vremena
Tihomir Jovanović: Dušegupka
Tomislav Žinić: Maternica
In memoriam Milena Benini
Asja Bakić: 666
Tomislav Šakić: U spomen Mileni Benini
Nataša Govedić: Katana
Ivana Delač: O Mileni 1
Ivana Delač: O Mileni 2
Matko Vladanović: Četiri susreta s Milenom Benini
Kritička praksa
Aleksandra Wojtaszek: Imaginarne geografije neovisnosti: jezik u hrvatskoj fantastici novog regionalizma
Jaroslav Veis: Robot, najslavniji Čeh, slavi sto godina
Jelena Branković: Figurativnost u prozi Luke Bekavca
Andrea Jukić: Postmodernizam u pseudoznanstvenom diskursu Luke Bekavca
Marin Lisjak: Zašto tako neozbiljno?: Jokerova filmska lica
Distribucija: Hangar 7 (webshop)
-
Ubiq 26 (travanj 2020)
240 str.
Nakladnik: Društvo za znanstvenu fantastiku “SFera”, Zagreb
Dizajn i priprema: Melina Mikulić
Naslovnica: Melina Mikulić i Goran Paulin
Novele
Aleksandar Kostjuk: Marsijanski vukovi
Jelena Marović: Mirnim putem
Boris Mišić: Panonski demon
Srebrenka Peregrin: Zadnji među letačkim sinovima i izgubljeni jezičci zlatogradskih zvona
Biljana Malešević: Buđenje
Jasmina Blažić: Jezero svih tvojih života
Stevan Šarčević: Adamovo seme
Vedran Mavrović: Slušaj svoju majku
Alma Zornić: Katil
Goran Skrobonja: Katmandu
Vedrana Čolić: Latica i tri vrtlarice
Torp Moniantt: Saluto Peregrinus i kuća lutaka
Kritička praksa
Milena Benini: Kako su Izide izumrle ‒ patrijarhat kao memepleks na primjeru mita o uskrsnuću
Quentin Meillassoux: Metafizika i izvanznanstvena fantastika (preveo Ante Jerić)
Distribucija: Hangar 7 (webshop)
-
Marsonic #18
https://www.goodreads.com/book/show/56669381-marsonic-18
Sadržaj:
Krešimir Čorak - Hranitelj
Jelena Crnjaković - Zamjena
Tatjana Luna Val - Čovjek koji je tri puta umro
Ratko Martinović - Lebensmagnetismus
Vedran Mavrović - Smisao magije
Damir Mikloš - Najbolje tek dolazi
Petra Rapaić - Duh, ubica i djavo
Mira Satarić - Neobični slučaj smrti alhemičara sreskog
Marjan Urekar - Stvari u ogledalu su bliže nego izgleda
Lazar Vuković - Herc minuta
NOVELA:
Teo Kos - Sumorno prelo
Autor naslovnice: Andrej Bartulović
-
Marsonic #17
https://www.goodreads.com/book/show/53884880-marsonic-17
Sadržaj:
Marko Lubar – Tenkisti
Ed Barol – Dolje u šumi
Nenad Jevtić – Sećanje kiborga
Teo Kos – Silicijski epitaf
Boris Mišić – Grmečke kiše
Gordan Sundać – Nije bilo rata
Ratko Martinović – Šaman
Dubravka Lerotić – Ich liebe dich
Vlatka Basioli – Faktor srčanosti
NOVELA:
Jurica Ranj – Putevi bijesa
Autori ilustracije na naslovnici:
Josip Jakubiv i Domagoj Čanić
-
Regia Fantastica #6
Samostalno izdanje Udruženja građana Fanovi naučne fantastike SCI&FI
Tihomir Jovanović - Svetioničarev dnevnik
Svetislav Filipović - Filip - Smrt, žene, muzika, trivia vs Edgar Alan Po __________esej?
Adnadin Jašarević - Svjetionik
Ilija Bakić - Crna svetla svetionika
Bojan Ekselenski - Magla sa one strane
Dinko Osmančević - Posetilac
Goran Ćurčić - Svetionik
Boris Mišić - Glad
Miloš Mihailović - Kula odjeka
Mile Kostov - Hekata: ćerka titana i nimfe
Ed Barol - The Lighthouse
Stevan Šarčević - Morski prolaz
Nataša Milić - Nema vrata koja ljubav ne otvori
Nenad Petrović - Samozolacija
Zlatko Geleski - Neptun
Ivan Nešić - Tamni ponor duše
Ranko Rajković - Poslednji mraz
Radovan Petrović - Svetionik
Jasmina Blažić - Svjetioničari vremenima
Vladimir Gašić - Kula na obali Onirije
Dragić Rabrenović - Svjetionik
Sanela Piranić - Vladarica vode
Alma Zornić - Svjetionik
Vanja Sprin - Pogled iz dubina
Aleksandar Žiljak - Svjetionik
Vladimir Nazor - Svjetionik
Miloš Drumbaci - Tolja i smrt ankilosaurusa
proveriti autore
-
Moj prikaz Mlakica
Ovaj roman nosi sve probleme proznih ostvarenja mainstream pisaca koji prikazujući budućnost pokušavaju da se nose sa demonima stvarnosti. Ni ne pomišljajte da ovaj roman čitate u SF ključu jer on to nije, iako pisac smešta radnju u 2084. godinu u jednom od pokušaja da čitaoca usmeri ka distopijskom ključu. Ali uverljivost i snaga distopija nije u neprestanom podsećanju da je sve loše i da nema ničega pozitivnog. Kao što snaga utopije leži u onom Ursulinom detetu zatočenom u lagunima Omelasa, tako i snaga distopije leži u zrncima ljudskosti posejanim u tekstu. Od tri priče smeštene u tri nacionalne države nastale nakon nebrojenih ratova, prva je možda najbolja i da je stajala sama za sebe, možda bi mogla da bude i bolje ocenjena. U njoj provejava suptilna nota čovečnosti koja predstavlja protivtežu zlu. Pored toga, neki detalji, kao ispravljanje nepravilno izgovorene reči, veoma su delikatni i pokazuju umeće pisca. Međutim, ostala dva dela ovog kratkog romana nisu na tom nivou i tekst, kako se bliži kraju, sve više se pretvara u karikaturu, svesno izobličenu konstrukciju koja mi je bila sve teža za čitanje, sve manje smislenija...
Zaključak: Definitivno SF
Ali, ako se dobro sećam, pisac je Hrvat koji ne živi u Srbiji...
-
Vladana Matića sam nekoliko puta pokušao da čitam (Mape i još jedan roman), ali mi to ne polazi za rukom, uprkos činjenici da je čovek pismen.
Nekako ta poetika je daleko od mene...
Ima još takvih pisaca...
-
https://uvidok.rcub.bg.ac.rs/bitstream/handle/123456789/4207/Doktorat.pdf?sequence=2&isAllowed=y
Goran Petrović - Evolucionizam kao teorijska osnova rane naučno-fantastične imaginacije H. Dž. Velsa
-
https://www.cris.uns.ac.rs/DownloadFileServlet/javniUvid16062025365314.pdf;jsessionid=FE816338D2B9EA2B65B05DD1AFD31782?controlNumber=(BISIS)115657&fileName=16062025365314.pdf&id=17143
Marijana Terić - Recepcija fantastike u Jugoslovenskim književnostima (1945-1990)
-
https://fedora.ucg.ac.me/fedora/get/o:1535/bdef:Content/get
Maja Sekulović - Poetika postmodernizma u antiutopijskoj trilogiji Borislava Pekica
U Podgorici....
-
https://uvidok.rcub.bg.ac.rs/bitstream/handle/123456789/4188/Doktorat.pdf?sequence=1&isAllowed=y
Jovan Savin - МЕТАФОРИЧКЕ ФУНКЦИЈЕ ЕЛЕМЕНАТА НАУЧНЕ ФАНТАСТИКЕ У ПРОЗНОМ ДЕЛУ ЕДГАРА АЛАНА ПОА
-
Па, Мићо, браво, одлично, одлично! супер!
-
Zoran Penevski
Okean od papira 1: Knjiga Moći
Okean od papira 2: Muzej izmišljenih bića
Okean od papira 3: Ključ Katedrale
Okean od papira 4: Ostrvo u jajetu
Okean od papira 5: Uteha tame
Okean od papira 6: Litica i krug
sve 2020
Nagrada „Rade Obrenović“ Zmajevih dečjih igara za najbolji roman za mlade u 2020. godini
-
Novi bogovi
Boris Nad
Prometej, 2020
Oslanjajući se na istorijske i ezoterijske osnove, autor svojim pričama gradi svojevrsni bestijarijum obavijen i protkan legendama i mitovima i iznova pripoveda o Atlantidi, Aleksandru, bogovima i ljudima starog i savremenog sveta, od Irana, preko Balkana i Amerike do zemalja koje mapa ne prepoznaje.
Knjigu otvara prolog „Bogovi“ i pripovest pod naslovom „Lavovi s Kalemegdana“. U atmosferu je uvode „Simboli Hiperboreje“, potom se ređaju povesti poput „Tajne Grala“ ili „Povesti o Skitima“, u kojima se nabrajaju i naglašavaju pojedina mesta iz stvarnih izveštaja, koji, opet, mogu biti i lažni. Povesti se prekidaju kratkim beleškama, poput „Strašnog suda“ ili „Carstava“, a sastavni deo ove knjige čini i jedan ciklus pesama u prozi, pod naslovom „Devet svetova“.
Kako u predgovoru autor otkriva „u njegovim rečima meša se ono što je čuo i pročitao s onim što je doživeo i iskusio“, a kulturološki kodovi ucrtani u stranice ove knjige osim užitka, koristiće i kao inspiracija za nove prstenaste pripovesti.
Sadržaj:
Bogovi
Lavovi s Kalemegdana
Simboli Hiperboreje (Orao – Jelen – Gavran – Vuk – Grifon)
Strašni sud
Carstva
Noćni rapsod
Tajna Grala
Mediteran#2
U zemljama besmrtnika
Zlatno runo
Divlji lov
Zemlja Senar
Putovanje na Istok
Zmija i lav (Crtež u pesku)
Povest o Skitima
Iran
Balkan
Dnevna zapovest
Tri srca
Sud vrana
Ološ
Noć Boga
Dvojnik
Devet svetova (Prvo pijanstvo – Devet svetova – Crna jedra – Gospodar samoće – Poslednja obala – Island – Ruke – Zaborav)
Tajna vrata
Amerika (United States)
Beleška o piscu