Fantastika
General Category => Teorija => Topic started by: Miodrag Milovanovic on February 21, 2017, 12:59:14 PM
-
Nominacije za Nebulu 2017 i (ajde uslovno rečeno) žanrovska pripadnost dela data na bazi pretrage interneta:
Novel
• All the Birds in the Sky, Charlie Jane Anders (Tor; Titan) (In All the Birds in the Sky, Charlie Jane Anders darts and soars, with dazzling aplomb, among the hypotheticals of science fiction, the counterfactuals of fantasy, and the bittersweet mundanities of contemporary American life)
• Borderline, Mishell Baker (Saga) (Fully articulated, flawed, and fascinating characters combine with masterly urban fantasy storytelling in Baker's debut novel.")
• The Obelisk Gate, N.K. Jemisin (Orbit US; Orbit UK) (Genre: Fantasy)
• Ninefox Gambit, Yoon Ha Lee (Solaris US; Solaris UK) (Science Fiction)
• Everfair, Nisi Shawl (Tor) (An alternate history / historical fantasy / steampunk novel)
Novella
• Runtime, S.B. Divya (Tor.com Publishing) (near-future science fiction story)
• The Dream-Quest of Vellitt Boe, Kij Johnson (Tor.com Publishing) (dreamlike fantasy)
• The Ballad of Black Tom, Victor LaValle (Tor.com Publishing) (Lovecraftian novella – horror)
• Every Heart a Doorway, Seanan McGuire (Tor.com Publishing) (Fantasy)
• “The Liar”, John P. Murphy (F&SF 3-4/16) (Horror ???)
• A Taste of Honey, Kai Ashante Wilson (Tor.com Publishing) (Fantasy)
Novelette
• ‘‘The Long Fall Up’’, William Ledbetter (F&SF 5-6/16) (SF)
• ‘‘Sooner or Later Everything Falls Into the Sea’’, Sarah Pinsker (Lightspeed 2/16) (Near-future SF)
• “The Orangery”, Bonnie Jo Stufflebeam (Beneath Ceaseless Skies) (Fantasy)
• ‘‘Blood Grains Speak Through Memories’’, Jason Sanford (Beneath Ceaseless Skies3/17/16) (SF)
• The Jewel and Her Lapidary, Fran Wilde (Tor.com Publishing) (High Fantasy)
• ‘‘You’ll Surely Drown Here If You Stay’’, Alyssa Wong (Uncanny 5-6/16) (Historical Fantasy)
Short Story
• ‘‘Our Talons Can Crush Galaxies’’, Brooke Bolander (Uncanny 11-12/16) (Horror)
• ‘‘Seasons of Glass and Iron’’, Amal El-Mohtar (The Starlit Wood) (Fairy Tale)
• ‘‘Sabbath Wine’’, Barbara Krasnoff (Clockwork Phoenix 5) ( ghost story)
• ‘‘Things With Beards’’, Sam J. Miller (Clarkesworld 6/16) (a fanfic sequel to John Carpenter's The Thing)
• ‘‘This Is Not a Wardrobe Door’’, A. Merc Rustad (Fireside Magazine 1/16) (Portal Fantasy)
• ‘‘A Fist of Permutations in Lightning and Wildflowers’’, Alyssa Wong (Tor.com 3/2/16) (Magical Realism
• ‘‘Welcome to the Medical Clinic at the Interplanetary Relay Station│Hours Since the Last Patient Death: 0’’, Caroline M. Yoachim (Lightspeed 3/16) (SF)
Deluje da je najviše nekih oblika fantastike... Primećuje se i da prikazivači ne uspevaju da do kraja razvrstaju određena dela.
Moguće je da sam i omašio kod nekih, ali ne menja suštinu...
-
Ono sto je vrlo zanimljivo je i da zena pisaca ima dvostruko vise od muskaraca!
-
A kako se to slaže sa očiglednim zapažanjem da Sfa ima upola manje nego ostalih žanrova? ;D
Sećaš se one moje liste ženskih autora u širim nominacijama za žanrovske nagrade od 2001 naovamo? U celini, i gledano u procentima, sasvim pristojna zastupljenost žena, ali po pitanju samog SFa, procenat upadljivo opada. A kad bi se područje suzilo na sam centar žanra, bez rubnih domena tipa spejs opere ili 'metaforičkog' SFa, žena bi bilo daleko manje, i to sa poprilično formulaičnim korpusom koji bi svejedno bio podosta žanrovski dubiozan. I to ne zbog samih motiva – kad je formulaičan, korpus bude manje-više solidan po tom pitanju - nego striktno zbog jačine SF racionalizacije.
Evo primera: sećaš je Brinove novele „Thor Meets Captain America“ iz Sirijusa? Svi motivi su iz fentezi repertoara: bogovi, superheroji, praktikovanja magije, nekromancija... ali racionalizacija je nepobitno SF. Neil Gaiman u American Gods koristi maltene potpuno iste motive, ali racionalizacija je čisto fenetzi provicijencije i to se savršeno lako može da prepozna pri čitanju. Naravno, to na intuitivnom nivou: bilo bi jako teško izdvojiti parametre koji bi tu finu razliku uobličili za nekakvu definicijsku formu.
Recimo da ženski korpus sa one moje liste većinom spada u taj i takav sivi domen, gde se za žanrovsku pripadnost mora premeravati upravo taj kvalitet racionalizacije, a to je gotovo nemoguće postići bez čitanja, i to pažljivog. Recimo, u ovogodišnjim BSFA nomincijama, “The Arrival of Missives,” (Aliya Whiteley) je po prirodi svoje racionalizacije totalno sličan Brinovoj noveleti, dok Becky Chambers nudi maltene standardni saj-faj model „posade Enterprajza“, sa tonom koji očigledno stremi ka The Hitchhiker's Guide to the Galaxy. U poređenju sa Whiteley, meni to maltene nije SF nego čista parodija, dok Whiteley barata isključivo fenetezi motivima ali ih racionalizuje u jedan sasvim prepoznatljiv SF model.
E sad, da li je to ono što ti podrazumevaš kad kažeš „mešanje žanrova“? mislim, lako nam je prepoznati mešanje konkretnih motiva i ikonografije, ali ovaj problem same prirode motivacije je daleko teže prepoznati. Becky Chambers ne meša niti motive niti ikonografiju (bar to nije radila u prvencu kojem je ovaj roman nastavak, pa pretpostavljam da ponavlja model), naprotiv, inventar joj je čist ko suza, u njemu nema ni mrve prisustva ičeg što bi makar i nominalno pripadalo drugim žanrovima. Isto važi i za Whiteley, njeni motivi ostaju u fenetezi domenu, samo njena SF racionalizacija donekle uklanja taj konflikt sa natprirodnim, iako ne nudi decidirano objašnjenje, nego samo mogućnost postojanja istog, tipa nije u pitanju natprirodna magija nego eventualno „prirodni“ vremeplov. ;D Ali za pitanje žanrovskih odrednica to je sasvim dovoljno.
I tako: zaključak na temelju procene motivacije neretko bude sasvim drugačiji od zaključka na temelju samih motiva.
-
Ajde mi definiši šta tačno podrazumevaš pod "racionalizacija" - koji je to engleski termin.
Uzgred, dobro si prepoznala. Ovo mi je palo na pamet da uradim upravo zbog tog "mešanja žanrova". Na primer za prvi roman sa liste prikazivač kaže:
Charlie Jane Anders' brilliant, cross-genre novel "All the Birds in the Sky" has the hallmarks of an instant classic. It's a beautifully written, funny, tremendously moving tale that explodes the boundaries between science fiction and fantasy, YA and "mainstream" fiction.
Prikazivač nije u stanju da ga smesti u jednu "nišu". Spisateljica koristi motive i fantastike i naučne fantastike. Gledajući iz prikaza, verovatno je u pitanju nešto slično primeru koji prikazuješ i tek pažljivo čitanje i, što ti kažeš, "intuicija", a ja u svom tekstu to zovem "našim opredeljenjem", može ga staviti u pravu "fioku". To je upravo ono što sam pokušao svojim nespretnim primerom sa preslicom da kažem.
-
Pod „racionalizacija“ podrazumevam SF motivaciju - znači šta i kako se sa motivima (i elementima) barata.
Za razliku od ostalih žanrova, SF ima obavezu da svoju motivaciju drži pod striktnom racionalnom kontrolom, jer za SF motivaciju je ekstremno važno šta se žanrovski podrazumeva kao „moguće“ ili „nemoguće“: magija spada u potonje, vremeplov spada u ono prvo.
Ako autor to ne shvati, ako nema osećaj za te finese, ako u SF unosi „spoljašnju“ logiku po kojoj su i magija i vremeplov jednako izmišljeni, jednako nemogući – e tad mu i SF racionalizacija krahira.
-
Za razliku od ostalih žanrova, SF ima obavezu da svoju motivaciju drži pod striktnom racionalnom kontrolom, jer za SF motivaciju je ekstremno važno šta se žanrovski podrazumeva kao „moguće“ ili „nemoguće“: magija spada u potonje, vremeplov spada u ono prvo.
Hm... Ali tako upadaš u krug da definišeš žanr tako što kažeš da je taj i taj žanr ono što ima žanrovsku odliku tog i tog žanra.
Kažeš, "za razliku od ostalih žanrova"... ali I fentazi ima obavezu da svoju motivaciju drži pod racionalnom kontrolom, kad se jednom uspostave pretpostavke... Razumem potpuno šta hoćeš da kažeš, ali je to toliko "pipavo" da ne znam kako bih to upotrebio u bilo kakvom tekstu...
-
Dobro sad, krosoveri naravno da postoje, ali to nije odlika samo savremenog SFa, to je oduvek bilo tako. Eto, ista ta Brinova noveleta ti je dokaz: što je trebalo „hard-SF“ piscu da se zamajava fentezi motivima? Pa, impakt je u pitanju, u smislu da je stravičnost ludila sveta u kom živimo ponekad lakše probavljiva kroz prizmu apsurda. otud, Brin kroz fenetezi motive nekromancije „objašnjava“ neshvatljivo, naime, da bi neko iz čiste mržnje i ničeg više onako brutalno usmrtio na milione ljudi. Mi smo kao misleća bića otužno pragmatični, i ako nečemu „znamo“ razlog, ma kako taj razlog bio u suštini apsurdan, time ujedno sebi i taj apsurd racionalizujemo...
-
Za razliku od ostalih žanrova, SF ima obavezu da svoju motivaciju drži pod striktnom racionalnom kontrolom, jer za SF motivaciju je ekstremno važno šta se žanrovski podrazumeva kao „moguće“ ili „nemoguće“: magija spada u potonje, vremeplov spada u ono prvo.
Hm... Ali tako upadaš u krug da definišeš žanr tako što kažeš da je taj i taj žanr ono što ima žanrovsku odliku tog i tog žanra.
Kažeš, "za razliku od ostalih žanrova"... ali I fentazi ima obavezu da svoju motivaciju drži pod racionalnom kontrolom, kad se jednom uspostave pretpostavke... Razumem potpuno šta hoćeš da kažeš, ali je to toliko "pipavo" da ne znam kako bih to upotrebio u bilo kakvom tekstu...
Da, jeste, to je opet pitanje izražavanja, jezika, terminologije... :'(
Naravno da sve motivacije imaju mehanizam kojim drže narativ pod kontrolom žanrovskih konvencija, ali za razliku od njih, SF poseduje mehanizam koji je deo javne, a ne privatne vizije.
Na primer, standardni fentezi svet se gradi od nule, i, jednom kad je sagrađen i ponuđen na uviđaj čitaocu, taj worldbuilding će s pravom biti nešto sa čime se čitaoc po prvi put susreće (u takvom konkretnom modelu, naravno). Otud, autor tu ima slobodu da sam proceni parametre tog worldbuildinga i da sam odluči šta ce unutar njega biti moguće a šta ne.
SF operiše unutar modela za koji ja kao čitalac već znam šta je moguće a šta nije. Otud, ako mi autor ponudi bogove i magiju, ja od njega očekujem da mi ih racionalizuje u skladu sa javnom vizijom koju sa autorom delim. Ali ako ih ostavi bez racionalizacije, pa, onda to meni naprosto nije SF.
To nije samo puka finesa koju se može prevazići veštinom samog pisanja; to je norma koju mi sa piscem delimo zato jer je ta norma sastavni deo stvarnosti sveta u kom živimo, osnovnih zakona tog sveta, i našeg generalnog poznavanja tih zakona.
edit: Samo da pojasnim: to „moguće“ ili „nemoguće“ se odnosi na procenu samog žanrovskog modela, ne ideje koju on nudi: otud, iz perspektive SFa, alhemičarski model eliksira besmrtnosti je nemoguć, ali sama besmrtnost je itekako moguća u drugim modelima koji imaju tehnološku racionalizaciju – digitalni upload, recimo.
-
Na primer, standardni fentezi svet se gradi od nule, i, jednom kad je sagrađen i ponuđen na uviđaj čitaocu taj worldbuilding će s pravom biti nešto sa čime se čitaoc po prvi put susreće (u takvom konkretnom modelu, naravno)
To o javnoj (SF) i privatnoj (fentezi) viziji sam često čitao, ali meni se na osećaj čini da tu ima određenih rupa. I fentezi ima svoje žanrovsko nasleđe i svoja pravila, koja se ne mogu se tek tako rušiti. S druge strane, i SF ima određena pravila koja ponekad prevazilaze "opšte znanje" šta je moguće, a šta ne... slažem se da je tu ta tvoja "racionalizacija" jako bitna, ali ju je vrlo, vrlo teško definisati...
-
Na primer, standardni fentezi svet se gradi od nule, i, jednom kad je sagrađen i ponuđen na uviđaj čitaocu taj worldbuilding će s pravom biti nešto sa čime se čitaoc po prvi put susreće (u takvom konkretnom modelu, naravno)
To o javnoj (SF) i privatnoj (fentezi) viziji sam često čitao, ali meni se na osećaj čini da tu ima određenih rupa. I fentezi ima svoje žanrovsko nasleđe i svoja pravila, koja se ne mogu se tek tako rušiti. S druge strane, i SF ima određena pravila koja ponekad prevazilaze "opšte znanje" šta je moguće, a šta ne... slažem se da je tu ta tvoja "racionalizacija" jako bitna, ali ju je vrlo, vrlo teško definisati...
Da, da, ti si oduvek insistirao da ti se da samo ona definicija koja će biti kristalno jasna čak i nekome ko u životu nije čuo za SF, a kamoli ga čitao.... usuđujem se reći da zbog takvog stava nikada nisi naišao niti na jednu književnu definiciju koja bi zadovoljila te tvoje prohteve... ::)
Ali ovo što sam boldovala u tvom postu je zapravo srž problema zbog kog se ne razumemo: ja ne govorim o javnoj viziji u smislu žanrovskog nasleđa, nego o generalnoj čovekovoj sposobnosti da prepozna stvarnost, i shodno tome da prepozna eventualni odmak od te stvarnosti. To nema nikakve veze sa žanrom - u pitanju je bazična čovekova sposobnost da prepozna šta je prirodan a šta natprirodan fenomen.
U tom smislu, ja i ti delimo iste norme (meh, nadam se) šta je moguće a šta nije, šta je prirodno, šta je natprirodno, i to je smernica na koju SF računa, a pošto smo te norme nas dvoje stekli van žanrovskog opusa (valjda jesmo, jelda), one otud i nisu nikakav deo žanrovskog nasleđa, jer te naše norme dele (nadam se!) i mnogi drugi ljudi koji SF nikad nisu ni čitali.
A to dalje znači da SF mora da racionalizuje sve svoje odmake od stvarnosti, da nam ih racionalno objasni na način koji se povinuje tim gorepominjanim normama koje ja i ti i mnogi drugi ljudi posedujemo.
A to je svakako uslov koji ga izdvaja od motivacija u žanrovima nemimetičke proze.
I najzad - sam taj fakt je dovoljan da SF zahtevi po pitanju javne vizije budi isti kao što su i zahtevi na koje računa sva ostala mimetička proza generalno, zar ne?
-
Nego, pošto se stalno spotičemo o onih par kamičaka na koje nalazimo, možda bi korisnije bilo fokusirati se na bar jednu stipulativnu definiciju koja bi bila dovoljno praktična za upotrebu.
Onaj simpozijum čiju knjigu imamo, mislim da je on bio poslednji veliki organizovani napor stare garde da se SF demarkacije konsoliduju pred plimom novog talasa. Koji je, jelte, uz mnoge neosporno kvalitetne dobre stvari doneo i neke formalne književne postupke više urođene nemimetičkoj prozi, bilo nadrealizmu bilo oniričkoj fantastici.
E sad, u tim esejima se ne koristi ta mimetička/nemimetička podela, nego se samo insistira na SFu kao „realističkoj“ prozi, a ona se pak najjednostavnije definiše kao „reprezentacija ili imitacija stvarnog sveta u umetničkim delima“.
Sad, koliko je ovo precizno i aktuelno danas, ja stvarno ne znam, ali priznajem da mene i dalje dobro služi.
Van te odrednice po pitanju formalnog postupka, postojao je isto tako konsenzus po pitanju prirode pogodbenog sveta, samo što je ta odrednica bila striktno deskriptivna, i više je proizlazila iz same definicije. Što bi se otprilike dalo sažeti ovako:
1. SF je realistička proza... (to je pokriveno)
2. ... koja predstavlja pogodbeni svet... (o tom kasnije)
3. ... kojem je nemoguće pristupiti empirijski, bilo zato što je reč o...
4. ... realnostima neprepoznatljivim ljudskoj spoznaji... (taj deo pokriva domene multiverza u svim obličjima, klasičnog vremeplova, i uopšte SF razmatranja prirode stvarnosti ((tu dobro fituje Dik, recimo))
5. ... tehnološkim / društvenim fenomenima čiji istorijski kontekst još uvek nije u potpunosti ostvaren... (to bi pokrilo domene svih tehnološki baziranih futurizama, tu uključujući AI, vanzemaljske ekspanzije, vanzemaljske inteligencije, posthuman model zajedno sa svim utopijama/distopijama koje koriste čisto SF koordinate (KSR Mars trilogija, recimo)...
6. ... virtuelnoj stvarnosti i njenim entitetima... (opet posthuman virtuelni imprint/konstrukt ljudske svesti, to pored dalje evolucije klasičnih modela kiborga, androida)
7. ... garant ima još ali mi trenutno ništa ne pada na pamet, ovo je ionako deo koji bi trebalo da pravi kompromise sa rubnim domenima. :)
E sad, što se onog 2. tiče: Živkovićevo sažeto zapažanje da SF pogodbeni svet nipošto ne mora biti verovatan ali je nužno da bude moguć također dobro služi kao baza odrednice.
Drugi deo bi trebalo da pokrije obaveznu ekstrapolaciju koja bi služila da makar formalno pogodbeni svet „spoji“ sa stvarnim svetom kakvog danas znamo. Za većinu oblika pogodbenog sveta to više nije ni nužno: AI se toliko podrazumeva da je naprosto datost svakog futurističkog modela, isto kao i virtuelna realnost i vanzemaljska ekspanzija. Mislim da se ekstrapolacija danas više podrazumeva kad su u pitanju same konkretne specifičnosti modela, ali i tu se velik deo toga može podrazumevati.
Ovo je najpraktičnija definicija za koju nalazim da je dovoljno elastična da obuhvati glavninu bitnog korpusa a ujedno i dovoljno precizna da isfiltrira začudnost čije je poreklo striktno fentezi prirode.
Isto tako, bila je očigeldno aktuelna krajem 60tih, a funkcionalna je i danas, s tim što su se njeni domeni itekako „produbili“, da tako kažem, ali nisu suštinski izmenili svoj identiet: postDNA digitalni imprint čovekove... „svesti“, uslovno rečeno, jeste znatno drugačiji od kiberpankovskog modela, ali ne po svojoj suštini, nego više po svojoj modernizovanoj racionalizaciji.
-
Nije mi baš najjasnije na koji simpozijum misliš.
Kao što znaš, ne slažem se da je SF "realistična proza". Uzgred, definicija je previše deskriptivna za moj ukus.
Jesi li čitala ovo?
https://newhumanist.org.uk/articles/437/the-science-of-fiction
i ovo
http://www.sf-encyclopedia.com/entry/sf_megatext
-
Uzgred, ponovo naleteh na onaj stari Suvinov tekst koji pokazuje da je možda mnogo korisnije pristupiti definisanju SF-a sa obrnute strane - pokazati šta sve SF nije.
http://www.depauw.edu/sfs/backissues/14/suvin14art.htm
-
Pa kažem ja, ako se pod realističkom prozom podrazumeva „reprezentacija ili imitacija stvarnog sveta u umetničkom delu“, onda je SF upravo takva proza, svidelo se to tebi ili ne. :-*
SF ne dopušta da ti kao čitalac stekneš utisak da svet koji ti se nudi nije stvaran: naprotiv, uslov je da ga bezuslovno prihvatiš kao stvarnog, inače ne funkcioniše. Naravno, svesni smo da je ta stvarnost pogodbena, ali ja sad mogu da odem u čist ekstremizam pa da te pitam kako se nosiš sa idejom da ni ostatak realističke proze ne nudi svoju „stvarnost“ u „nepogodbenom“ obliku – to bi onda svelo korpus samo na autobiografije i dokumentarce, a sve druge „reprezentacije“ bi bilo zdravo dubiozne, uključujući i Anu Karenjinu.
A prirodu SF stvarnosti obrađuju ostale tačke, i da, definicija jeste deskriptivna. Ako ti insistiraš na normativnoj, to je druga stvar, ali ne vidim razloga zašto se to diže na nivo norme: koje su po tebi konkretne manjkavosti deskriptivne?
Ovo što si linkovao nisam čitala, overiću preko vikenda.
PS. da, to Suvinovo smo onomad komentarisali, pogotovo na primeru natprirodnog u Džekil/Hajdu, mislim da to jeste skroz neophodna elaboracija za njegovu definiciju...
-
Uzgred, ponovo naleteh na onaj stari Suvinov tekst koji pokazuje da je možda mnogo korisnije pristupiti definisanju SF-a sa obrnute strane - pokazati šta sve SF nije.
http://www.depauw.edu/sfs/backissues/14/suvin14art.htm
ala su sf-ovci OPSEDNUTI nuždom nacionalističko-separatističkog razgraničenja!
moglo bi se reći da su sf teoretičari - od dr suvina preko dr zoće do dr abeneda - skoro opsesivno-kompulzivno sebi zacrtali da se po svaku cenu separiraju od ostatka fantastike, a naročito one hororične.
u tom kontextu, sf-ovci su nešto ko slovenci u ex-sfrj, a horor je, naravno, srbija! ;)
da elaboriram: uskogrudi, zadrti, suvoparni, uštirkani, red-rad-i-disciplina & zakon-mora-da-se-zna-i-pravila-da-se-poštuju super-ego slovenci (SF!) naspram njihove južne, siromašne ali vesele, dobrodušne i svima otvorene, razdragane i razuzdane fun loving id braće, srba (HOROR!).
pritom, slovenci (SF) vide srbe (HOROR) kao expanzionističku, nasilnu pretnju koja bi da ih u najmanjem zaprlja svojim niščim prljavostima, tj. u najvećem da ih osvoji i proguta i sve oboji u crno i tako sruši njihov mukotrpno građeni, ali krhki i nestabilni, nesigurni skorojevićki identitet (dok horor/srbi nema tu vrstu problema s identitetom jer ga je sebi izgradio u vreme kad ovi nisu nigde ni postojali)!
-
U našem malo svemiru, dakle, ja slovim za nekog kvazi-srbina, a? Oćemo da se vređamo... :)
U stvari, ghoule, meni se sve više čini da i naš SF i tvoj horror gube bitku sa fentazijem...
Šalu na stranu, u suštini, kao što rekoh, da sam u knjizi se bavio posle 90-tih samo SF-om, malo šta bih imao da napišem.
Odnosno, imao bih malo toga lepog da napišem. Generalno, tek par pisaca domaćeg SF-a posle 90-tih
je pokušalo da prati kretanja u savremenom SF-u i to nisu bila njihova najbolja dela, bar po mom skromnom
mišljenju.
Lidija, kao što i sama kaže, gotovo isključivo se danas bavi post-transhumanističkim SF-om.
Po meni je to prilično legitiman pristup, jer tu SF danas možda najviše prati savremenu filozofsku misao, ali i kretanja u nauci i tehnologiji.
Uzeo sam, na primer, poslednji UBIQ i pokušao da čitam prvu priču Izgubljena zvezda meni nepoznatog autora Filipa Nikolića. Žiljak je stavlja da otvori broj, jer je to onaj klasičan svemirski SF koji on voli, pristojno napisan. Ali to je SF koji je meni praktično nečitljiv. On ne nosi ništa od vremena u kome se nalazimo. Kao što kažu u odrednici o SF-megatekstu, a što intuitivno već godinama imam na umu, SF je korpus svih žanrovskih dela do sada napisanih. Svako novo delo, ako želi da da nešto novo tom korpusu, mora da iskorači dalje, mora da da nešto više od onoga što su nam dali pisci pedesetih, šezdesetih i inih godina prošlog veka. Three body problem, na primer, donosi to nešto novo u vidu retrospektive gotovo čitavog korpusa space opere, obogaćene svežim dahom istoka. Pa i tu trilogiju, evo, donekle s mukom dovršavam.
Ili ja starim ili SF stari... :)
-
ovde je na delu sukob nacističkih eugeničara (SF) protiv srpsko-tursko-cigansko-jevrejsko-bugarsko-cincarskog melting pota (horor)!
rasna-žanrovska sf čistota nasuprot slobodoumlju i otvorenosti i 'jebo-granice, važno-je-da-se-volimo' pristupu horora.
-
kikiki... pa kad li se to poturči, efendija Ghoule, kad li čalmu steče??! ;D i gde li tavoriše ti fini sentimenti onomad kad si zapravo imao empirijske prilike da suočiš mnoga ( i radikalno suprotna tvojemu) viđenja žanra horora??
No obaška sad, nedajmo se mraku cinizma, siblinzi hjumansi. :-*
Mićo, žanr skupo naplaćuje diskonuitete, ko i svi entiteti usavršavani na evoluciji. U tom smislu, pankovi su bili dragocena karika sa današnjim "hard SF" svetonazorom, ma koliko nam danas oni izgledali palpični. Što su i bili, jelda, nema tu spora. Ali ima SF onaj poznati obrazac ekspanzije: najpre singulani vizionar markira najdalji horizont, onda horda palpičnih entuzijasta razgazi teren, onda se malko ozbiljniji majstori bave racionalizacijama tako stečenog inventara, sve dok ga ne uobliče u praktikujući centar. Danas to jeste praktikujući centar, neka vrst uporišta iz kojeg se lansiraju eventualne ekspedicije hardkor graničara. Ali polazni centar često ume da utiče na odredišta, to procentualno gledano, makar po pitanju markiranja staza rado prolaženih, tako da... mi kao čitaoci danas manje-više znamo kuda se sve to danas rado ide, mada i ne znamo uvek i u potpunosti šta će se sve tamo naći. Inače, ako smem da primetim - van tog teksta iz Ubiqa (nisam čitala), tvoj nesklad sa savremenim korpusom dao se primetiti još na Aurori... :D
e sad, što se Cixina tiče - spejs-opera i danas radi sve što je oduvek radila, bar kad je o inventaru i retrospektivama reč: već godinama grickam i ne uspevam da sažvačem Cosmonaut Keep, iako sam svesna koliko je uticaja imao... ali eto, da mi je taj sadržaj ponuđen u drugačijem formatu, garant bi me oduševio, no ovako... ne ide pa ne ide. :) verujem da je i kod tebe sličan problem u pitanju: verujem da bi ti sam sadržaj posthuman SFa bio veoma intrigantan - jer ko ne bi našao intrigantnim kontemplacije na temu ko smo, i kud idemo, i zašto i kako se tamo upućujemo - ali eto, ne dopada ti se format isporuke.
Od svih evolutivnih promena kojih sam svesna u današnjem SFu, i ja najviše primećujem promenu formata isporuke: ja samo imam tu sreću da mi novi format više prija od staroga, to je sve. Da nije tako, pretpostavljam da bih imala iste probleme kao i ti, jer na kraju se sve to ipak svodi na pitanja estetike.
Baćigalupijev Vodeni nož dobro predstavlja najnoviji pravac u eko-SFu (više nije eko-pank SF, sad je samo eko-SF): većina definicija koje navodiš ne bi ga ni prepoznala kao SF, pogotovo ne u svetlu Gibsonove procene o neravnomerno raspodeljenoj stvarnosti, pa još dodatno armirane stremljenjima mejnstrima da se bliskim futurizmom i njegovim distopijama bavi u striktno ne-SF, ne-žanrovskom formatu. Chris James sa The O.D., drugi Chris James sa Repulse: Europe at War 2062-2064, Claire Vaye Watkins sa Gold, Fame Citrus, Warren Ellis sa Normal, Greg Hrbek sa Not on fire, but burning, Lionel Shriver sa The Mandibles... sve je to daleko više mejnstrim nego SF. Naravno, može se čitati i u SF ključu, jer mi smo navikli da bliski futurizam i distopije generalno poistovećujemo sa SFom, ali ne, to nije pisano za SF, to je pisano striktno za mejnstrim. Naravno, tu se opet otvara situacija u kojoj će SF silno da profitira, u mnogo aspekata, od sofisticiranja žanrovskog formalnog postupka pa sve do daljeg "izlaska iz geta", ako je taj fenomen još uvek uopšte i aktuelan. Ali u isto vreme, samo ovaj malecki korpus nabrojanih naslova pokazaće ti koliko je SF danas izašao iz okvira tih definicija koje navodiš. A ovo su naslovi koje sam pročitala samo u zadnjih par meseci, i to su bili nasumce izabrani, pošto autori uglavnom i nisu žanrovski prepoznatljivi.
Samo taj malecki, minimalni korpus bi ti otvorio oči, da tako kažem, koliko su zapravo sve definicije koje navodiš danas bezvredne, u smislu praktične primenjivosti. Kako prepoznati novum u situaciji u kojoj jedan grad aktivno otima drugom vodu? Da li to uopšte jeste ikakav novum? Pa, ako jeste, upravo taj i takav novum imamo još od filma Chinatown. Ipak, najmanje 3 gorenavedena romana kreću od upravo te premise i na njoj grade distopiju koja je toliko kratkoročno futuristična, i sa toliko minimalnim odmakom od stvarnosti kakvu znamo, da se može reći kako se događa bukvalno noćas, pa ipak, to jeste SF, samo ne onaj za koji imaš proviziju u svim tim 60 godina starim definicijama.
A onaj SF za koji još uvek i donekle imaš tu proviziju - pa, on ti je nečitljiv. Kao Aurora, recimo. go figure. ;D
-
kmek... :'(
-
Ništa kmek, tovariš, nego zgrabi bar tog Baćigalupija, njega si već čitao pa znaš da imaš razumne šanse da preživiš... ;D a onda posle idući naslov sa liste i eto, očas posla imaćeš prozor u današnje vidike. A onda će i mnoge druge stvari da legnu na svoja mesta... ;)
-
Било је на овом форуму и баш на овом топику недавно врло добрих дискусија, Либеат и Мићиних, о дефинисању жанра. (Дакле тема се одмакла од Небуле 2017. Off-topic?)
СФ је, парадоксално, велика узданица и снага књижевног реализма, данас. Наравно да је СФ реалистичка књижевност о стварима које још нису откривене или се још нису догодиле, али би, у складу са научним погледом на свет, можда могле бити откривене, или се догодити, једног дана; и о другим световима, другим животима, не овом овде и сад. СФ је когнитивни жанр, а основни његов мото би могао бити: желим да знам. I want to know. Или на италијанском, као што је 1976. године рекао у једној песми, тада популарни Адриано Ћелентано: vorrei sapere.
И наравно да је Либеат у праву да се унутар имагинативног универзума СФ књижевног дела, мора безусловно и буквално, доследно прихватити да је стварно, истинито, то што се приказује. Онај ко то не разуме, тај не разуме суштину СФ.
Друго:
Мићо, ако је дошло до замирања српске научне фантастике, а до експанзије фантазије мача и врача (али, ја не знам да ли је то тако), па, у том случају, треба то признати. Констатовати. Јасно, отворено и једноставно. Нисте Ви обавезни да посматрате сваке године по 50 књижевних дела наше фантастике, па каквих-таквих, било којих, шта год да се објавило, и да Вас носе плиме разних актуелних тенденција, тамо-амо. Па, ако нема 50 српских СФ прича, Ви да посматрате 50 српских епских фантази дела, или хорора, итд. Не. Ви уопште нисте у обавези да пратите целу српску сцену фантастике. Него, само научне фантастике. Па, ако је празна, напуштена, реците слободно да је празна и напуштена. (Али, ја не кажем да јесте.)
Ви, Мићо, изгледа да кажете да ако бисте писали само о новој српској баш-правој-СФ, онда практично не бисте имали о чему да пишете. Па, добро, ОК, онда реците јасно и хајде да се помиримо са тиме: реците, српска СФ се угасила.
Не треба да се помирите са неком као неминовном судбином да одсад морате да пратите ону фантастику, какву било, па и мача и врача, ако Срби више не пишу СФ.
Ја мислим да смо ми још пре тридесет година имали у суштини један неизречени приступ, отприлике овакав: ако се једне године појави само једна једина добра домаћа СФ прича, признати да је то најбоља домаћа СФ прича те године, изрећи ту похвалу, па, ако је могуће, и доделити награду.
И, ако српски СФ филм још увек (данас, година 2017) не постоји, треба и то признати. А то може битно, огромном снагом, да делује на успон, или пад, СФ књижевности.
Трећа тема:
Гулов изненадни и провокативни (мало свађалачки формулисан) пледоаје за жанровску инклузивност без граница (ако сам добро схватио) значи да свака историја српског било чега, може да укључи и историјат српског било чега другог, јер као то је политички коректно и толерантно. Па рецимо историја српске металске индустрије, зашто не би имала и поглавља о гајењу кукуруза а и кромпира. И о најбољим нашим шахистима. И поглавља о било чему другом.
-
bojim se da me, predvidivo, niste dobro shvatili: ja se ne zalažem za „жанровску инклузивност без граница” već samo, kao što sam već rekao, parodiram opsednutost granicama i podelama koja je naročito izražena kod SF-ovaca, a kod hororista nije skoro nimalo, ili ako jeste, to je u beskrajno blažem obliku nego kod navedenih doktora, i njihovih sledbenika.
naročito je promašena analogija u kojoj se mešaju babe i žabe, odnosno trpanje u isti koš “металске индустрије, гајењa кукуруза, кромпира и шахиста”.
ova analogija ne stoji iz prostog razloga zato što – barem iz ugla širokogrudih i otvorenih hororista – žanrovi SF, horor i fantazija NISU međusobno ni blizu TOLIKO udaljeni koliko se to SF-ovci upinju da dokažu u svojim rasno-čistim nastojanjima.
sasvim sigurno između ova tri žanra postoje DALEKO veće sličnosti nego između “металске индустрије, гајењa кукуруза, кромпира и шахиста”.
-
ukratko, zvučite kao slovenci (sf) koji su, pred raspad sfrj, tvrdili da oni uopšte nisu sloveni nego veneti ili tako neko pleme koje nema nikakve veze s nama, ogavnim južnjacima (horor).
-
I evo, kolega Ghoul nam veoma uspešno ilustruje promenu diskursa u 90tim, kad se krenulo sa analogijama iz striktno dnevnopolitičke situacije. Naravno, imale su daleko više impakta 90tih nego što danas imaju, ali indikativno je da se u kontekstu SFa takva vrst stigmatizacije još uvek aktivno koristi, kao što vidimo, skoro 3 decenije kasnije. :-*
Naravno, tamo 90tih je to bio pasivno-agresivni preludij u temeljit društveni inžinjering, formalizovan kroz efikasnu čistku "nepodobnih" žanrovskih domena i motiva, i šnjur je tu lako odneo fentezi, sa inventarom ekstremno podesnim za kontempliranja slavne prošlosti, krucijalnih bitaka, miropomazanih dinastija, feudalnog državnog ustrojstva, nadrealističkih istorijskih kontinuiteta, i, generalno govoreći, novokonstruisane javne vizije bazirane na proznim "reinkarnacijama" raznih alternativnih prošlosti, striktno unutar konteksta magičnog realizma, predočenog kroz rapidno banalizovani imaginarijum folklorne fantastike. Ko je umeo da sa time pravi kompromise, pravio je, kroz taktična izbegavanja bilo kakvog kritički nastrojenog investigativnog napora koji je suština SF motivacije; ko nije, pa, taj naprosto nije, i... to nam je bilo to. :)
No, dobro, vratimo se ozbiljnijim stvarima:
(Дакле тема се одмакла од Небуле 2017. Off-topic?)
Verujem da Mića ovim topikom pokušava da akcentira fenomen "mešanja žanrova" kao relevantan za definisanje SF; ja nekako i nisam u stanju da tu relevantnost prepoznam.
Na kraju krajeva, čim se uopšte i govori o mešanju žanrova, to podrazumeva da se kreće od nekakvog konsenzusa po pitanju definicije svakog žanra pojedinačno, jer kako bi se inače ikakvo mešanje uopšte i prepoznalo?
Na nivou motiva i ikonografije, SF veoma dobro podnosi bilo kakva mešanja; SF motivacija može da sa lakoćom probavi bilo kakve fentezi motive, recimo, kao bogove i magiju u Zelaznijevom Gospodaru svetlosti, vampire kao u G.R.R. Martinovom Fevre Dream, zombije kao u Wattsovom Blindsightu... ukratko, štagod ovde nađemo kao primer, naći ćemo i obilan SF korpus koji te motive uspešno apsorbira i dekonstruiše. Kao što rekoste, SF je vođen "želim da znam" imperativom, zato i veoma rado i veoma često poseže za upravo takvim motivima, koristeći ih u svrhe displeja svog kognitivnog aspekta. Sa oduševljenjem pomalo nalik onom dečijem pri dekonstrukciji fenomena Deda mraza, SF jako voli da kritički i investigativno analizira motive natprirodnog i pseudologičnog... ;D
Zauzvrat, ostali žanrovi vole da "pozajmljuju" upravo tu i takvu SF motivaciju - SF ekstrapolaciju i racionalizaciju - jer im ona često služi u svrhe ekspresne afirmacije worldbuildiga i poprilične alatske pripomoći oko suspenzije neverice.
Tako da, naravno, to je aksiom života na Zemlji - sve voli da se meša sa svačim. :) A rezultati takvog mešanja neretko unaprede osnovne karakteristike sviju upletenih roditelja, održavajući tako neophodnu raznovrsnost na kojoj cvate svaki korpus entiteta baziranoj na evoluciji.
I to nas vraća na onu drevnu mudrost zvanu Okamova oštrica; entitete ne valja bez potrebe umnožavati, pa je otud i premeštanje fokusa na mešanja i hibride krajnje kontraproduktivno.
Ili, prostije rečeno: ako nemamo parametre za SF, nemamo ni osnova da pričamo o bilo kakvim karakteristikama hibrida u kom on (navodno) učestvuje. Štaviše, nemamo ni osnova da tvrdimo kako ih uopšte prepoznajemo. A koristiti te hibride kao argument da se SF parametri upravo zbog njih ne mogu da uspostave, pa... to je meni i dalje poprilično neprihvatljivo, bez obzira što imam tonu razumevanja (i lične inklinacije, uslovljene istorijskim kontekstom kojeg pominjem na početku ovog posta :P) za sentimente koji odvode u takav kompromis.
*hugz&kisses*
-
Verujem da Mića ovim topikom pokušava da akcentira fenomen "mešanja žanrova" kao relevantan za definisanje SF; ja nekako i nisam u stanju da tu relevantnost prepoznam.
-
Verujem da Mića ovim topikom pokušava da akcentira fenomen "mešanja žanrova" kao relevantan za definisanje SF; ja nekako i nisam u stanju da tu relevantnost prepoznam.
O, aman! Odakle ti sad ovo? Odakle ti ideja da mi je mešanje žanrova relevantno za definisanje SF-a?
Evo kako piše u knjizi...
Poglavlje Mešanje žanrova predstavlja nekoliko žanrovskih i drugih pravaca kojima se kretala domaća književnost pre svega u godinama nakon raspada bivše Jugoslavije. Neki od tih pravaca zadržavaju elemente naučne fantastike, dok drugi, kao što je veći deo horora, ili gotovo sva dela epske fantastike, osim donekle slične publike, imaju vrlo malo ili nimalo dodirnih tačaka sa SF-om. U ovom poglavlju navedena su i ostvarenja pojedinih pisaca glavnog toka ili književne matice, koji manje ili više uspešno koriste određene elemente naučne fantastike.
Gde ti ovde vidiš da ja imam nameru da mešanje žanrova vidim kao relevatno za definisanje SF-a? Toga nema ni u poglavljima o definisanju SF-a, sasvim sigurno.
Naravno, tamo 90tih je to bio pasivno-agresivni preludij u temeljit društveni inžinjering, formalizovan kroz efikasnu čistku "nepodobnih" žanrovskih domena i motiva, i šnjur je tu lako odneo fentezi, sa inventarom ekstremno podesnim za kontempliranja slavne prošlosti, krucijalnih bitaka, miropomazanih dinastija, feudalnog državnog ustrojstva, nadrealističkih istorijskih kontinuiteta, i, generalno govoreći, novokonstruisane javne vizije bazirane na proznim "reinkarnacijama" raznih alternativnih prošlosti, striktno unutar konteksta magičnog realizma, predočenog kroz rapidno banalizovani imaginarijum folklorne fantastike. Ko je umeo da sa time pravi kompromise, pravio je, kroz taktična izbegavanja bilo kakvog kritički nastrojenog investigativnog napora koji je suština SF motivacije; ko nije, pa, taj naprosto nije, i... to nam je bilo to. :)
Ovo veoma efektno zvuči, sa mnogim konstatacijama bih mogao da se složim, ali mnogo toga i ne štima. Naime, sva ona relevatna dela koja bi se mogla svrstati u korpus epske fantastike sa kraja osamdesetih i početka devedesetih ekstremno su kritična prema "srpstvu" i veličanju slavne srpske prošlosti - Fipina Zlatna knjiga, Bobanov Crni cvet, na primer. Veličanje srpske prošlosti i sve ono o čemu pričaš dolazi u korpusu epske fantastike tek sa Tešićem i naslednicima, a može se videti i u delima bliskim alternativnoj istoriji, kao što kažeš - možda još od Lazovića, a sasvim sigurno sredinom 2000-tih...
O ovome bih voleo da diskutujemo šire, jer je to ono što nedostaje mojoj knjizi... Tu si potpuno u pravu!
-
Verujem da Mića ovim topikom pokušava da akcentira fenomen "mešanja žanrova" kao relevantan za definisanje SF; ja nekako i nisam u stanju da tu relevantnost prepoznam.
O, aman! Odakle ti sad ovo? Odakle ti ideja da mi je mešanje žanrova relevantno za definisanje SF-a?
pa eto, to se nekako dalo naslutiti iz onog: "U suštini, teško je očekivati da će ikada biti formulisana definicija koja će obuhvatiti sve pojavne oblike onoga što većina čitalaca prihvata kao naučnu fantastiku. U svakom slučaju, kada se nađemo blizu centra, konsenzus šta je to naučna fantastika uglavnom postoji. Ako se udaljimo i pođemo ka rubnim podžanrovima, kao što su utopija i antiutopija, ili mač i mađija, konsenzus verovatno nikada neće ni biti postignut, pogotovu ako se imaju u vidu savremena kretanja u žanrovskoj literaturi. "
taj deo o "savremenim kretanjima u žanrovskoj literaturi" sam shvatila upravo kao da je baziran na tom fenomenu rubnih ili mešanih žanrova, koji aktivno sprečavaju konsenzus po pitanju žanrovskih demarkacija...
okej sad, moguće je da pogrešno tumačim tekst, ali opet, valjda su u nekoj sitnoj meri za to krive i tvoje nepreciznosti... :'(
(ostatak kasnije, kad se dočepam solidne tastature... ;) )
-
Ma, naravno da su krive moje nepreciznosti. Hteo sam da kažem da savremena kretanja u žanrovskoj literaturi, gde sve manje ima onoga što je blisko onome što sam neprecizno nazvao centrom (a što je prevashodno, po mom mišljenju hard-SF), sasvim sigurno neće doprineti da se donese jednoznača definicaja - a što smo već, nadam se, zaključili. Upravo ono što si ti konstatovala ovde - prisustvo ostvarenja kod kojih je novum teško prepoznatljiv - ti si dala moj vodeni primer, ja sam tada mislio uglavnom na Pattern Recognition ili neka slipstream ostvarenja . Tu zaista nisam mislio na mešanje žanrova, mada posredno ima i toga, naravno. Zabuni doprinosi i neprecizno pominjanje "rubnih podžanrova" gde nisam mislio na podžarove SF-a, već podžanrove fantastične književnosti.
Kad čovek piše, on misli da i drugi misle isto što i on, a onda se ispostavi da to što je napisao i ne mora da se čita na način na koji je on zamislio. :'( :'( :'(
Meni zaista puno koristi ova rasprava... Nadam se da će Antologija izaći u neko dogledno vreme i da ću moći da ovo poispravljam. (usput kreirajući nove gluposti...) :'(
-
Да али мени би било веома важно, и веома корисно, ако би неко ко је пажљиво и стручно пратио српску СФ сцену, могао, сада, јасно и храбро да каже да ли је у протеклих двадесетак година дошло до одумирања и гашења српске научне фантастике. Али можда је то већ написано у Мићиној књизи.
-
Da, epska je došla kasnije, ali ne sećam se da je ikome prvenac bio SF, iako su svi prvenci pisani upravo krajem 80tih, dakle, u vreme kad je SF bio prilično na snazi, bar kad se gleda korpus kratke proze. Ali ti si tom dobu svakako bolji očevidac nego ja, imaš i potpuniji uvid i bliži pogled, dok ja pamtim samo ono u šta sam imala direktan uvid, a kako to „zvuči“, pa ne znam, ali valjda možeš da proceniš ako ima odmaka od stvarnosti kakvu ti pamtiš, pa mi reci...
Recimo, Boban je organizovao odličnu promociju Tamnog Vilajeta, bilo je prisutno zaista mnogo ljudi, a ZŽ je bio vrlo detaljan govornik. Sve je bilo ekstremno impresivno, i ZŽ je kasnije došao i u Klub, i tamo je opet ponudio utiske o knjizi, i opet je stavio u pozitivan fokus trend „odomaćivanja“ priča, da tako kažem. I analizirao je sve tri, Lazovićeva i Bobanova su bile sasvim jasne što se formata tiče, distopični bliski futurizam i alternativna istorija iz Apisovog doba, ali Fipina je bila nešto sasvim drugo. Naravno, žanrovski je bila očigledno parodija ali je ujedno i bila mnogo toga pride, a ponajpre fiksirana u trenutačnu sadašnjicu. I tačno da je to bilo lako prepoznatljivo, ali u isto vreme i nije, bar ne nekome sa strane, jer u pitanju je bila višeznačna metafora koju je mogao da ispravno rasklopi samo onaj kome se obraćala. Ja tada nisam mogla metaforu da rasklopim; nisam znala šta to tačno Zara Zun treba da predstavlja u kontekstu metafore. Ne znam ni danas, ako ćemo pravo, ali fakt da je metafora bila toliko aktuelna i relevantna je u velikoj meri otežao konverzacije; pojavila se situacija u kojoj bi eventualno nerazumevanje ili pogrešno razumevanje teksta moglo da ima uvredljiv prizvuk. Ne za autora, Fipa je po tom pitanju uvek bio kul tip, nego za ostale diskutante.
Teško za objasniti, čak i danas. A onda pogotovo, jer to je tad bio skroz nov fenomen u klubu. Sadržaj je odjednom postao veoma relevantan. Čovek je odjednom morao da bude vrlo oprezan šta će da kaže, jer se sve teže moglo proceniti sagovornikove reakcije. Bilo kako sitna nerazumevanja teksta su odjednom mogla da imaju neočekivane i skroz neprijatne posledice. Da, i diskurs se promenio. Razgovarati o pričama je sve češće podrazumevalo razgovarati o politici, ali posredno. Odjednom je trebalo da žongliraš konverzaciju na najmanje dva nivoa, i da paziš kako će te se razumeti na oba. A to je sve više postajalo naporno, naravno.
Kasnije, kad se fandom aktivirao u virtuelnom formatu preko foruma, učinilo mi se da u novoj ekipi nema toliko tog pritiska po pitanju razgovora o domaćoj prozi. Ali neka osetljivost po pitanju tumačenja tekstova jeste ostala, samo se manje videla, uglavnom zato jer su ljudi bili oprezniji i generalno su manje pominjali bilo kakve delikatne stvari.
-
Ovo zahteva detaljniju elaboraciju. Ajde da ovo pokusamo da grubo izanaliziramo.
Ja cu prvo da napravim spisak prica koje su relevante za ono sto pokusavamo da prokljuvimo.
Mislim da je period za analizu 1988/1996. To je raspon od prvog Tamnog vilajeta koji se pojavio pred novu godinu 1989. / ono kuso izdanje sa Pobednikom /. U to vreme SIRIUS je pred gasenjem, a Alef tek promolio glavu.
Kraj perioda se poklapa sa izdavanjem Tamnog vilajeta 4 (1996) u par primeraka, jer situacija je postala toliko teska da vise prakticno nije bilo izdavanja.
Da li se slazes da je to taj period?
-
da, i ja mislim da je u pitanju upravo taj period.
-
Evo spiska / izbacene neke opskurne minijature, ljudi koji nisu ni u kakvoj vezi sa ovim i sl.
Sve se svodi na nekih stotinak dela - vidi jel to to?
A onda da vidimo kako da to sortiramo...
Dragan R. Filipović ZLATNA KNJIGA 1988 Znak Sagite 15
Vladimir Lazović Golo sečivo 1988,03 Sirius 142
Radmilo Anđelković Spiridonova potera za neuhvatljivim 1988,05 Sirius 144
Zoran Jakšić Znak zveri 1988,06 Alef 11
Goran Stanković Anđeo i crvena Sonja 1988,11 Sirius 150
Dragan R. Filipović Biciklista 1988,2 Alef 7
Ljiljana Praizović Alisa voli hladne mirise 1988,2 Alef 7
Slobodan Ćurčić Beta Hidre 1988,3 Alef 8
Gordan Momčilović Zameo ih sneg 1988,3 Alef 8
Vladimir Lazović Ratnik sunčevog zalaska 1988,5 Alef 10
Lidija Beatović Konačni krug 1989 Tamni vilajet 1
Slobodan Ćurčić Eta Zmaja 1989 Tamni vilajet 1
Dragan R. Filipović Kad zlo spava? 1989 Tamni vilajet 1
Zoran Jakšić Kraljevi Septembra 1989 Tamni vilajet 1
Boban Knežević Naselje Sunca 1989 Tamni vilajet 1
Vladimir Lazović Noć koja bi mogla promeniti sve 1989 Tamni vilajet 1
Konstantin Tezeus Filmovi 1989 Tamni vilajet 1
Zoran Nešković Predveče se nikako ne može... 1989 Tamni vilajet 1
Goran Skrobonja Rouzvil 1989 Tamni vilajet 1
Gordan Momčilović Pobednik 1989,01 Sirius 152
Slobodan Ivkov O napredovanju poljoprivrede, uopšte 1989,02 Alef 12
Lidija Beatović Kralj grafita 1989,03 Sirius 154
Dragan R. Filipović Bežim u noć 1989,03 Alef 13
Vladimir Lazović Plaćenik 1989,04 Sirius 155/156
Andrija Lavrek Faktor mutacije 1989,07 Alef 15
Slobodan Ivkov Oni su tu, sigurno 1989,09 Alef 16
Goran Skrobonja Točak 1989,09 Alef 16
Lidija Beatović Miris vremena 1989,1 Alef 17
Radmilo Anđelković Ginekoid za ciganina 1989,12 Sirius 163/164
Zoran Jakšić Zvezdani vrtlog 1990,01 Alef 18
Rastislav Durman Alfa deca nose grad (grao) 1990,04 Alef 19
Borivoje Todorović Bekstvo iz podzemnog sveta 1990,06 Alef 20
Vladimir Lazović Zvezdotvorac 1990,1 Alef 22
Stevan Bošnjak Alfa, Zoran Pešić Sigma & Goran Stanković Omega HRONIKE O HLOYGEU 1991 Samostalno izdanje
Radmilo Anđelković Nema mesta za svilene bube 1991,01 Monolit 6
Ilija Bakić Poslednja toplota 1991,01 Alef 23
Zoran Jakšić Dubrava 1991,01 Monolit 6
Ivan D. Nešić Lijte, suze moje 1991,01 Alef 23
Dragan R. Filipović Bjaska 1991,03 Alef 24
Goran Skrobonja Samo ti meni lepo ručkaj 1991,03 Alef 24
Dragan R. Filipović Mesija malo kasni 1991,1 Alef 26
Radmilo Anđelković Dan Mitre 1992 Tamni vilajet 2
Ilija Bakić Begunci, krv 1992 Tamni vilajet 2
Slobodan Ćurčić Na kolenu jude 1992 Tamni vilajet 2
Dragan R. Filipović Slovenska 1992 Tamni vilajet 2
Zoran Jakšić Jeka 1992 Tamni vilajet 2
Zoran Jakšić ZBIRKA 1992 Znak Sagite 29
Boban Knežević Ljudi ne ubijaju svoje sestre 1992 Tamni vilajet 2
Vladimir Lazović Veliko vreme 1992 Tamni vilajet 2
Goran Skrobonja Kuća na brdu 1992 Tamni vilajet 2
Radmilo Anđelković Franko isporuka 1993 Monolit 8
Radmilo Anđelković Sva vučja deca 1993 Tamni vilajet 3
Ilija Bakić Jesen skupljača 1993 Tamni vilajet 3
Igor Dragišić Neka bude Šuma 1993 Tamni vilajet 3
Nenad Dunović Starac 1993 Tamni vilajet 3
Dragan R. Filipović Rame sokolara 1993 Tamni vilajet 3
Zoran Jakšić Morana 1993 Tamni vilajet 3
Boban Knežević CRNI CVET 1993 Biblioteka Prosveta
Boban Knežević Otisak zveri u pepelu 1993 Tamni vilajet 3
Milan Konstantin Ves 1993 Tamni vilajet 3
Vladimir Lazović Lovac Zmajeva, Prijatelj Vilenjaka 1993 Monolit 8
Vladimir Lazović Dečak reče: "Imaš moje oči" 1993 Tamni vilajet 3
Aleksandar Marković Avanture Belog Nosoroga: Ekstazi 1993 Tamni vilajet 3
Oto Oltvanji Licemer: Bloody Mary Blues 1993 Tamni vilajet 3
Goran Skrobonja Gumena duša 1993 Tamni vilajet 3
Goran Skrobonja Ljubavnici 1993 Monolit 8
Zoran Stefanović Šeol-Dolfi-Behemot 1993 Tamni vilajet 3
Vojislav Vasiljević Pod suncem Trigonija 1993 Tamni vilajet 3
Ilija Bakić Oči Janusa 1994 Nova (alternativna) srpska fantastika
Boban Knežević Prosjak i kockar 1994 Nova (alternativna) srpska fantastika
Vladimir Lazović Preko duge 1994 Nova (alternativna) srpska fantastika
Đorđe Mijušković ISUSOVA GREŠKA 1994 Znak Sagite 33
Oto Oltvanji Umirući leptir 1994 Nova (alternativna) srpska fantastika
Ljiljana Praizović Herbarijum 1994 Nova (alternativna) srpska fantastika
Goran Skrobonja NAKOT 1994 Znak sagite 31
Zoran Stefanović Na proleće, ljubićemo se 1994 Nova (alternativna) srpska fantastika
Zoran Stefanović Skaska o kosmičkom jajetu 1995 Znak Sagite 37
Zoran Stefanović Slovenski Orfej 1995 Znak Sagite 37
Zoran Stefanović Tačka susreta 1995 Znak sagite 37
Zoran Stefanović Vikend sa Marijom Broz 1995 Znak Sagite 37
Radmilo Anđelković Oči svetovida: Falus 1996 Tamni vilajet 4 (Znak sagite 40)
Ilija Bakić Visoka orbita 1996 Tamni vilajet 4 (Znak sagite 40)
Zoran Branković Kora od limuna 1996 Tamni vilajet 4 (Znak sagite 40)
Vasa Ćurčin Bogovi ne krvare 1996 Tamni vilajet 4 (Znak sagite 40)
Dragan R. Filipović Trinaesta škola 1996 Tamni vilajet 4 (Znak sagite 40)
Zoran Jakšić Severnjak 1996 Tamni vilajet 4 (Znak sagite 40)
Boban Knežević Zaklana u Lapis Lazuliju 1996 Tamni vilajet 4 (Znak sagite 40)
Vladimir Lazović Srećan kraj se podrazumeva 1996 Tamni vilajet 4 (Znak sagite 40)
Aleksandar Marković Jutro u životu građanina koji je pazio da ima cigarete 1996 Tamni vilajet 4 (Znak sagite 40)
Đorđe Mijušković RAT BOLJI OD SEKSA 1996 Znak sagite 39
Ivan Nešić & Zoran Petrović Trick or Treat 1996 Tamni vilajet 4 (Znak sagite 40)
Oto Oltvanji Klaustofobična žaoka 1996 Tamni vilajet 4 (Znak sagite 40)
Ljiljana Praizović Najmilija slika 1996 Tamni vilajet 4 (Znak sagite 40)
Noel Putnik Iskušenja Bernarova 1996 Tamni vilajet 4 (Znak sagite 40)
Danijel Reljić Izlet za jedan život 1996 Tamni vilajet 4 (Znak sagite 40)
Goran Skrobonja Sveti rat 1996 Tamni vilajet 4 (Znak sagite 40)
Miloš Stanojević MALI DEO NEBA 1996 Samostalno izdanje
Zoran Stefanović Vreme buke i besa 1996 Tamni vilajet 4 (Znak sagite 40)
Danijela Tanasković Vrisak Dragocenog 1996 Tamni vilajet 4 (Znak sagite 40)
-
da, izgleda mi da je to uglavnom to...
-
Sad bi trebalo da definisemo sta gledamo:
Pre svega zanrovska pripadnost:
1. SF / naucna fantastika
2. F / fantastika
3. H / horor
1. Pod SF-om bi pokusao da razvrstam podzanrove (KP - kiberpank, SV - svemirske teme, VP - vremenska putovanja, AI - alternativna istorija, BB - bliska buducnost, ???)
2. Pod F bi dao (EF - epska fantastika, FA - fantastika apsurda, FF - folklorna fantastika, BA - bajka, UF - urbana fantastika, ???)
3. Pod H nemam ideju za razvrstavanje - ne znam da li treba, pomagajte...
Razvrstavanje da li ima nacionalnu tematiku i kakav je odnos nacionalne tematike prema "srpstvu" dao bi u cetiri grupe
1. anacionalne price
2. price sa dominantno pozitivnim odnosom prema nacionalnom
3. price sa dominantno negativnim odnosom prema nacionalnom
4. price kod kojih taj odnos nije relevantan
Naravno, ovo ce biti dosta subjektivno, ali mozemo da se dogovaramo da bismo izbegli subjektivnost.
Imas li ideju na koji bi se jos nacin moglo razvrstavati?
-
zvuci mi sasvim okej.
samo 2 stvari za sada: otvori novi post (ili topik) sa ovom listom, a ovaj ostavi kako jeste, da bude original.
drugo: ne znam koliko ce ti biti vazno samo datiranje, jer ovde vec vidim dosta naslova koji su nekako objavljeni i pre godine koju ovde imas, kao Nakot recimo, to je objavljeno jos '92 u Emitoru. isto tako, neki brojevi ZSa su zapravo izasli par godina kasnije nego sto su datirani... ne znam koliko ti je to bitno, samo skrecem paznju... :)
-
Ah. Moja greska. Mislio sam da ne uzimam Emitore, jer nisu zvanicno glasilo, ali za ovo istrazivanje verovatno moramo i njih da uzimemo, jer su bitni zbog mnogo stvari, pa i datiranja. Ubacujem i njih pa cu da ponovim spisak na drugom mestu... Provericu za ZS / mislim da su ovi u redu. U sustini, mogao bih da price datiram po vremenu njihovog stvaranja, jer je vecina data na konkurse Znaka sagite, a to imam... Mozda bi to bilo najsvrsishodnije za ovu analizu. Tako bismo dobili i price koje su kasnije objavljene, a u sustini su nastale u ovom periodu. Mnogo vise posla za mene, ali mislim da bi to bilo korektno... Price nisu mnogo menjane za objavljivanje od trenutka davanja na konkurse, rekao bih... Sta mislis o ovome?
-
pa, to bi bilo stvarno ekstra iscrpno, ajde ako moze...
da, u ono vreme, price skoro da uopste nisu bile ni pipnute od verzije sa konkursa... sto ti pokazuje koliko smo bili ::) ;D
-
"3. Pod H nemam ideju za razvrstavanje - ne znam da li treba, pomagajte..."
ovo je vrlo koristan korpus koji si gore izdvojio, i još korisnije će biti ako bi se mogao razvrstati na predložene načine.
što se horora tiče, mislim da su dovoljne 4 kategorije u (pod)žanrovskom smislu:
1. sf-horor
2. natprirodni
3. psihološki (realni)
i 4. mračna fantazmagorija, neodredivo, nedefinisano, oniričko itsl.
-
Ne vredi, mnogo je teško razvrstati priče po konkursima - to ne mogu, ali uvrstio sam Emitore i još po nešto...
Evo konačnog spiska, pa vidite da li mislite da je to to - Izbačene su sve minijature ( do 5 str.), kao i neki opskurni pisci koji sa ovime nemaju nikakve veze...
1 Slobodan Ćurčić Eta Zmaja 1988 Tamni vilajet 1 130-182
2 Dragan R. Filipović Kad zlo spava? 1988 Tamni vilajet 1 7-23
3 Lidija Beatović Konačni krug 1988 Tamni vilajet 1 225-260
4 Zoran Jakšić Kraljevi Septembra 1988 Tamni vilajet 1 91-113
5 Boban Knežević Naselje Sunca 1988 Tamni vilajet 1 47-90
6 Vladimir Lazović Noć koja bi mogla promeniti sve 1988 Tamni vilajet 1 24-46
7 Zoran Nešković Predveče se nikako ne može... 1988 Tamni vilajet 1 114-129
8 Goran Skrobonja Rouzvil 1988 Tamni vilajet 1 183-224
9 Dragan R. Filipović ZLATNA KNJIGA 1988 Znak Sagite 15 3-169
10 Vladimir Lazović Golo sečivo 1988,03 Sirius 142 60-86
11 Dušan Belča LETOVANJE NA SILENU 1988,05 X-100 SF 36 3-83
12 Radmilo Anđelković Spiridonova potera za neuhvatljivim 1988,05 Sirius 144 92-112
13 Zoran Jakšić Znak zveri 1988,06 Alef 11 69-83
14 Goran Stanković Anđeo i crvena Sonja 1988,11 Sirius 150 103-111
15 Ljiljana Praizović Alisa voli hladne mirise 1988,2 Alef 7 78-83
16 Dragan R. Filipović Biciklista 1988,2 Alef 7 70-77
17 Slobodan Ćurčić Beta Hidre 1988,3 Alef 8 75-84
18 Gordan Momčilović Zameo ih sneg 1988,3 Alef 8 69-74
19 Vladimir Lazović Ratnik sunčevog zalaska 1988,5 Alef 10 68-85
20 Dragan R. Filipović Bežim u noć 1989,03 Alef 13 94-106
21 Lidija Beatović Kralj grafita 1989,03 Sirius 154 101-109
22 Vladimir Lazović Plaćenik 1989,04 Sirius 155/156 83-108
23 Goran Skrobonja Točak 1989,09 Alef 16 3-40
24 Lidija Beatović Miris vremena 1989,1 Alef 17 86-91
25 Radmilo Anđelković Ginekoid za ciganina 1989,12 Sirius 163/164 99-107
26 Zoran Jakšić Zvezdani vrtlog 1990,01 Alef 18 3-52
27 Rastislav Durman Alfa deca nose grad (grao) 1990,04 Alef 19 81-92
28 Borivoje Todorović Bekstvo iz podzemnog sveta 1990,06 Alef 20 87-107
29 Stevan Bošnjak Alfa, Zoran Pešić Sigma & Goran Stanković Omega HRONIKE O HLOYGEU 1991 Samostalno izdanje 3-114
30 Zoran Jakšić Dubrava 1991,01 Monolit 6 287-300
31 Radmilo Anđelković Nema mesta za svilene bube 1991,01 Monolit 6 301-320
32 Ilija Bakić Poslednja toplota 1991,01 Alef 23 97-105
33 Dragan R. Filipović Bjaska 1991,03 Alef 24 46-58
34 Goran Skrobonja Samo ti meni lepo ručkaj 1991,03 Alef 24 85-93
35 Neven Jovanović O seksualnim perverzijama F.M. Dostojevskog 1991,1 Alef 26 94-101
36 Ilija Bakić Begunci, krv 1992 Tamni vilajet 2 43-74
37 Radmilo Anđelković Dan Mitre 1992 Tamni vilajet 2 253-292
38 Zoran Jakšić Jeka 1992 Tamni vilajet 2 441-486
39 Goran Skrobonja Kuća na brdu 1992 Tamni vilajet 2 75-120
40 Boban Knežević Ljudi ne ubijaju svoje sestre 1992 Tamni vilajet 2 293-342
41 Slobodan Ćurčić Na kolenu jude 1992 Tamni vilajet 2 121-160
42 Dragan R. Filipović Slovenska 1992 Tamni vilajet 2 19-42
43 Vladimir Lazović Veliko vreme 1992 Tamni vilajet 2 403-440
44 Goran Skrobonja Vesnik oluje 1992,04 Emitor 107 17-27
45 Goran Skrobonja NAKOT 1992,05 Emitor 110 2-105
46 Goran Skrobonja VOJNICI KOROTA ILI KNJIGA ČUDA 1992,05 Emitor 111 2-71
47 Goran Skrobonja Ljudska reakcija 1992,06 Emitor 113 43-54
48 Goran Skrobonja Noćni soko 1992,06 Emitor 113 54-82
49 Goran Skrobonja Putnici 1992,06 Emitor 113 31-36
50 Goran Skrobonja Lift 1992,08 Emitor 118 41-53
51 Goran Skrobonja Splav 1992,08 Emitor 118 3-20
52 Goran Skrobonja Učiteljsko naselje 1992,09 Emitor 123 50-56
53 Goran Skrobonja Ljubavnici 1992,1 Emitor 126 75-83
54 Aleksandar Marković Avanture Belog Nosoroga: Ekstazi 1993 Tamni vilajet 3 9-30
55 Boban Knežević CRNI CVET 1993 Biblioteka Prosveta 3-215
56 Zoran Živković ČETVRTI KRUG 1993 Polaris (90) 3-334
57 Vladimir Lazović Dečak reče: "Imaš moje oči" 1993 Tamni vilajet 3 177-194
58 Radmilo Anđelković Franko isporuka 1993 Monolit 8 427-456
59 Goran Skrobonja Gumena duša 1993 Tamni vilajet 3 331-382
60 Ilija Bakić Jesen skupljača 1993 Tamni vilajet 3 219-240
61 Oto Oltvanji Licemer: Bloody Mary Blues 1993 Tamni vilajet 3 31-46
62 Vladimir Lazović Lovac Zmajeva, Prijatelj Vilenjaka 1993 Monolit 8 311-336
63 Zoran Jakšić Morana 1993 Tamni vilajet 3 273-296
64 Igor Dragišić Neka bude Šuma 1993 Tamni vilajet 3 143-176
65 Boban Knežević Otisak zveri u pepelu 1993 Tamni vilajet 3 297-330
66 Vojislav Vasiljević Pod suncem Trigonija 1993 Tamni vilajet 3 109-132
67 Dragan R. Filipović Rame sokolara 1993 Tamni vilajet 3 383-410
68 Radmilo Anđelković Sva vučja deca 1993 Tamni vilajet 3 411-442
69 Zoran Stefanović Šeol-Dolfi-Behemot 1993 Tamni vilajet 3 47-66
70 Milan Konstantin Ves 1993 Tamni vilajet 3 73-108
71 Vasa Ćurčin Kraj velike Arkane 1993,01 Emitor 137 26-37
72 Boban Knežević Hoda kao čovek 1993,05 Emitor 143 71-76
73 Ivan Nešić Drvo labinovo 1993,09 Znak sagite 3 385-398
74 Dragan R. Filipović Tri (miliona) kostura 1993,09 Znak sagite 3 407-418
75 Ljiljana Praizović Herbarijum 1994 Nova (alternativna) srpska fantastika 61-70
76 Zoran Stefanović Na proleće, ljubićemo se 1994 Nova (alternativna) srpska fantastika 91-102
77 Ilija Bakić Oči Janusa 1994 Nova (alternativna) srpska fantastika 215-231
78 Zoran Jakšić Paragraf sedmi 1994 Nova (alternativna) srpska fantastika 71-76
79 Vladimir Lazović Preko duge 1994 Nova (alternativna) srpska fantastika 103-128
80 Boban Knežević Prosjak i kockar 1994 Nova (alternativna) srpska fantastika 237-242
81 Oto Oltvanji Umirući leptir 1994 Nova (alternativna) srpska fantastika 233-236
82 Milan Drašković Najčudniji slučaj Šerloka Holmsa 1994,07 Emitor 154 3-14
83 Goran Skrobonja Za sve moje ljubavi 1994,1 Emitor 174 19-27
84 Damnjanović Ljubomir Starac i Bilaj 1994,12 Emitor 191 21-27
85 Tihomir Jovanović Kosti 1995 Emitor 246 19-27
86 Damnjanović Ljubomir Mišel 1995 Emitor 225 58-68
87 Zoran Stefanović Skaska o kosmičkom jajetu 1995 Znak sagite 37 83-107
88 Zoran Stefanović Slovenski orfej 1995 Znak sagite 37 109-163
89 Zoran Stefanović Tačka susreta 1995 Znak sagite 37 165-177
90 Zoran Stefanović Vikend sa Marijom Broz 1995 Znak sagite 37 7-81
91 Radmilo Anđelković Ko želi da živi večno 1995,01 Emitor 188 18-30
92 Radmilo Anđelković Zov Zemlje 1995,01 Emitor 188 30-40
93 Slobodan Ivkov Atomi, svuda oko nas 1995,03 Emitor 203 2-23
94 Goran Skrobonja Isporučilac 1995,1113 Emitor 245 33-41
95 Vasa Ćurčin Bogovi ne krvare 1996 Tamni vilajet 4 372-390
96 Noel Putnik Iskušenja Bernarova 1996 Tamni vilajet 4 303-338
97 Danijel Reljić Izlet za jedan život 1996 Tamni vilajet 4 279-302
98 Oto Oltvanji Klaustofobična žaoka 1996 Tamni vilajet 4 427-468
99 Zoran Branković Kora od limuna 1996 Tamni vilajet 4 216-220
100 Ljiljana Praizović Najmilija slika 1996 Tamni vilajet 4 205-211
101 Radmilo Anđelković Oči svetovida: Falus 1996 Tamni vilajet 4 239-278
102 Zoran Jakšić Severnjak 1996 Tamni vilajet 4 9-106
103 Vladimir Lazović Srećan kraj se podrazumeva 1996 Tamni vilajet 4 339-348
104 Goran Skrobonja Sveti rat 1996 Tamni vilajet 4 129-184
105 Ivan Nešić & Zoran Petrović Trick or Treat 1996 Tamni vilajet 4 365-371
106 Dragan R. Filipović Trinaesta škola 1996 Tamni vilajet 4 107-128
107 Ilija Bakić Visoka orbita 1996 Tamni vilajet 4 349-364
108 Zoran Stefanović Vreme buke i besa 1996 Tamni vilajet 4 391-426
109 Danijela Tanasković Vrisak Dragocenog 1996 Tamni vilajet 4 469-585
110 Boban Knežević Zaklana u Lapis Lazuliju 1996 Tamni vilajet 4 221-238
111 Damnjanović Ljubomir Dani pomena 1996,01 Emitor 250 23-39
112 Miodrag Milovanović Ravnodušnost crvenog Sunca 1996,02 Emitor 260 3-25
-
Фантастично, невероватни сте, које су то огромне количине података, итекако важних! Само, није требало изоставити приче испод 5 шлајфни.
Е сад.
(1) Др Гул, Ви овде кад дајете четири под-жанра хорора, па, кад кажете да је трећи од њих “психолошки (реални)” Ви тиме мислите на оно исто, што ја називам “нефантастични хорор”, на пример, неко са ножем напада матуранте у некој удаљеној кући, и томе слично – хорор који нема никакве елементе фантастике?
Наиме, не постоји СФ без елемената фантастике;
и не постоји фантази, без елемената фантастике,
али, постоји хорор без елемената фантастике; да ли на то мислите, са том трећом категоријом?
(2) У Политикином забавнику (ПЗАБ) кад нешто изађе, то прочита 50.000 деце широм Србије, а не ретко и тате и маме. То је итекако значајно.
Па, видите, ја имам неку делимичну евиденцију, а и скенирану масу тога (сачувао скенове…), ево рецимо у ПЗАБ је 1988. година била изузетна, изашле су многе српске СФ приче (и две хрватске), укупно чак 23 домаће приче, као никад пре нити после; и то:
ПЗАБ 1988 01 29, Дамир Микуличић, “Рулет”
ПЗАБ 1988 02 12, Бранислав Трајковић (под тим именом, не као Били Треј), “Часовник показује хаос”
ПЗАБ 1988 02 19, Звонимир Костић, “Испосник”
ПЗАБ 1988 02 26, Радмило Анђелковић (под тим именом, не као Ангелакис), “Признање”
ПЗАБ 1988 03 11, Дамир Микуличић, “Продавница порцулана”
ПЗАБ 1988 03 25, Бранислав Живковић (не Трајковић!), “Чаробни штапић”
ПЗАБ 1988 04 01, Слободан Ћурчић (под тим именом, не као Тиркли), “Погодба”
ПЗАБ 1988 04 08, Владимир Лазовић (под тим именом, не као Валдемар Лејзи), “Генерал Кастер поново јаше”
ПЗАБ 1988 04 15, Драган Р. Филиповић, “Чајанка траје”
ПЗАБ 1988 04 15, Бобан Кнежевић, “Ту негде међу нама”
ПЗАБ 1988 04 22, Зоран С. Јакшић, “Сви путеви зоре”
ПЗАБ 1988 05 06, Владимир и Гордан Момчиловић, “Испит за нови живот”
ПЗАБ 1988 05 13, Ђорђе Добрић, “Софија”
ПЗАБ 1988 06 03, Милан Драшковић (под тим именом, не као Мајк Драсков), “Метаморфоза”
ПЗАБ 1988 06 17, Бранислав Живковић, “Сусрет”
ПЗАБ 1988 07 08, Есад Јакуповић, “Халуцинација”
ПЗАБ 1988 08 05, Владимир и Гордан Момчиловић, “Дезинтегратор”
ПЗАБ 1988 08 19, Радмило Анђелковић, “Достојно галактике”
ПЗАБ 1988 08 26, Милан Драшковић, “Заволећеш Петра Пана”
ПЗАБ 1988 10 14, Звонимир Костић, “Писмо”
ПЗАБ 1988 10 21, Жељко Канурић, “Сејач”
ПЗАБ 1988 11 11, Александар Б. Недељковић, “Пресвлачење”
ПЗАБ 1988 12 30, Бобан Кнежевић, “Дан четрнаести”
-
Aco, ako uvrstim priče ispod 5 šlajfni onda moram da uključim 300 priča objavljenih u tom periodu u Večernim novostima, Tik-taku, Emitoru, Tehničkim novinama, Meteoru i još 30-tak opskurnih časopisa. Žao mi je, ali to je izvan moje moći...
-
(1) Др Гул, Ви овде кад дајете четири под-жанра хорора, па, кад кажете да је трећи од њих “психолошки (реални)” Ви тиме мислите на оно исто, што ја називам “нефантастични хорор”, на пример, неко са ножем напада матуранте у некој удаљеној кући, и томе слично – хорор који нема никакве елементе фантастике?
Наиме, не постоји СФ без елемената фантастике;
и не постоји фантази, без елемената фантастике,
али, постоји хорор без елемената фантастике; да ли на то мислите, са том трећом категоријом?
ove 'podžanrove' sam ovde improvizovao za svrhe ovog kontksta i ove evidencije (mada bi se oni, zaista, mogli i dublje teoretski elaborirati i razviti).
da, dobro ste shvatili - horor može ali i ne mora da ima fantastične elemente - pisao sam o tome u POETICI HORORA...